Crkvenica je negda imela par butig i dve tri mesnice. Prije drugoga sveckoga rata najpoznateja butiga je bila, lipo urejenoga auzloga, va prizemlju sadašnjega hotela Crkvenice, privatno vlasništvo i kuća obitelji Matejčić.

Rođenje, vjenčanje i smrt dokazuju se javnim dokumentima koji se zovu matične knjige (rođenih, vjenčanih i umrlih). Na Tridentskom koncilu, koji je s prekidima održan od 1545. do 1563. g., utvrđen je način vođenja matičnih knjiga.

Negda sej' živelo skromneje, nekako više skupa, va kuće nekuliko generacij, nono, nona, mat, otac i najmanje troje dece, a znalo jih je bit i više. Stareh se je posebno štimalo i poštivalo. Nono je bil glava kuće, nona ministar za financije držala je buštu soldami dobro hranjenu daj' samo ona znala...

Prije stotinjak godina (1914.-1918.) bjesnio je 1. svjetski rat čije su razorne posljedice osjećali svi, neovisno o tome jesu li se borili kao vojnici na bojišnici ili su za vrijeme rata patili kao civili.

Jesen je već naveliko zela maha, hladne su jutra i večeri, već bi pomalo rabilo steplit, snetit oganj va šparhetu, oćutit kako lipo puckeću friške drva, a kuća diši na hrastovinu ili bukovinu. Kad se toga spametin gredu mi na pamet lipe uspomeni.

U knjizi „Povesti biskupijah Senjske i Modruške ili Krbavske“, 1856.g. Manoilo Sladović piše o Vinodolu i Vinodolcima zanimljiv tekst: „ ... Pod ovo okružje broji se sada bribir s omanjimi selci: dragalin, gradac, jagorva, kičeri, kosavin, kričina, podugrinac, poduljin, stale...

Iz izvještaja kirurga Ivana Andrianića za 1859. godinu Na čelu Carskog i kraljevskog zdravstvenog područnog ureda u Crikvenici bio je 1859.g. kirurg Ivan Krstitelj Andrianić. Njegova je obaveza bila podnijeti Županiji riječkoj (formirana 1850.g.

Prva nedelja va listopadu poznata ko "Bela nedelja" - nedilja, nedeja, va našeh krajeh "Bela nedelja" va našoj okolice, a pogotvo va Kastve i (a i bliže nami va Križišću) se slavi ko blagdan od beloga vina - belice, beloga grozja od koga se dela jako dobro belo vino.

Beseda naša rečena, zapisana, kantana ... neće se zgubit ako je va kamiku uklesana, va knjigah zapisana, čitana, ponavljana. Va novinah zabilježena ko novost, ko opomena, ko radosna vijest. Ni zgorega ponovno ju opetovat, va noven modernen obliku prenosit, ljudami neč novo javit...

Putnički brod „Titanic“ u to doba najveći brod na svijetu (dužina 269 m, širina 28 m, visina 56 m), isplovio je 10. travnja 1912. godine na svoje prvo putovanje iz britanske luke Southampton prema New Yorku s oko 2.200 putnika i članova posade.