Va mrzloj zimskoj arije proleću mićahne pahulji snežića. Nošen ozgora zi Planini spušća se na mehki umejki griško-belgrackoga kraja, preleće lešice i smokviki, na zaspali trsi zmržnjenu zemlju se do Crkvenice. Puše, studena bura zavlači se va kantuni okol kuć i va dimljaki pa fijuče i straši.

U ovom tekstu ću analizarati broj rođenih u naselju Crikvenica (ukupan broj rođenih, broj rođenih po spolu, broj rođenih blizanaca, dinamika rađanja, itd.) u razdoblju od 1738. do 1815. g. Ovaj je rad temeljen na svim upisima u Matičnu knjigu rođenih (krštenih) župe Kotor od 1738. do 1793.g.

Danas je Sveta Kata, milo će kampanat zvona crikve Svete Katarine va Selceh i zvat narod na velu mašu. Kad pride Sveta Kata uža se reć da će prit sneg za vrata. Da će zazimet i prit morebit prvi sneg. Kako sej' se promenilo ni više ni te reguli, vrimena se menjaju.

Monsignor Vladimir Sušić je rođen 30. rujna 1915. u Mrkoplju, odrastao je u Ogulinu gdje je završio nižu gimnaziju, a školovanje je nastavio u Senju. Teološku naobrazbu završio je u senjskoj bogosloviji 1940.g. nakon čega je u katedrali zaređen za svećenika.

Va škuroj noće večeras na hiljade sveć gori, spušćaju se mrzle maglice nad grad ki večeras ne spi. Ne gre san na oče ke žuške suzi toče. Suzi su to žalosti va materinen srcu, tuga je teška i velika, spominjanja su duga i teška. Neki još svojeh najmilijeh išću da kosti njin najdu i dostojno pokopaju.

Usporedba crikveničkih prezimena rođenih između 1738. i 1793. godine s Popisom stanovništva 2001. godine Prema istraživanju temeljenom na Matičnoj knjizi rođenih (krštenih) župe Kotor (što je zapravo današnje naselje Crikvenica) ustanovio sam da je od 1738. do 1793. godine rođeno 1.380 djece.

Ranen jutron poć na placu pravi je gušt. Najprvo obajden piškariju. Trefin domaćeh ljudi, rivaju se okol kašet friškeh rib i bruntulaju da su ceni visoke. Sakakoveh ima, bogat ulov. Ma jih je lipo videt.

Prezimena su vjerodostojni jezični i kulturni spomenici naroda koji ih je stvorio i koji ih čuva kao izraze neprekinuta pamćenja i postojanja. Ona su spomenici naše opstojnosti na određenome području i imaju neprocjenjiv značaj u izučavanju demografije, jezikoslovlja i rodoslovlja.

Crkvene knjige koje se nazivaju Stanje duša (Status Animarum) su jedan od kvalitetnijih rodoslovnih izvora pri istraživanju obiteljskog stabla. Njihovo vođenje utvrđeno je Rimskim obrednikom (Rituale Romanum) iz 1614. godine s intencijom da crkvene vlasti imaju evidenciju i uvid o stanju u župi.

Crkvenica je negda imela par butig i dve tri mesnice. Prije drugoga sveckoga rata najpoznateja butiga je bila, lipo urejenoga auzloga, va prizemlju sadašnjega hotela Crkvenice, privatno vlasništvo i kuća obitelji Matejčić.