U Matičnoj knjizi rođenih (krštenih) župe Kotor (1738.-1793.) i župe Crikvenica (1793.-1815.) nije bilo rijetko pojavljivanje dvostrukih prezimena ili prezimena i nadimaka koja su ponekad bila povezana riječima „aliter“ ili „alias“.

Župni pjevački zbor Župe BDM Crikvenica 1944.g. - u sredini sjede župnik Franjo Prpić i voditelj zbora Petar Car Mežnjar Pravac znanstvenoj znatiželji Ratimira Gregurića odredio je pronalazak povijesnih dokumenata crikveničke pučke škole iz 1820.

Ratimir Gregurić u svom radu na istraživanju povjesti Crikvenice dolazi do sve više podataka o događajima iz prošlosti Crikvenice koji su bili nedovoljno istraženi ili samo površno navedeni,tako da Crikvenica osim nekoliko pokušaja nije imala objavljen dokumentiran i kronološki sistematiziran...

Rasuli se si najlipši kolori na smiraju ovoga lipoga prohladnoga prosinačkoga dana, kada je prama zimskomu solsticiju dan najkraći, a noć duga okićena samo zvezdicami i mladen misecon kroz noć vedrenicu.

U 78-godišnjem razdoblju od 1738. do 1815. novorođenu djecu krstilo je dvadeset župnika i kapelana (izvor: Matična knjige rođenih (krštenih) župe Kotor i župe Crikvenica). Župu su vodili župnici, upravitelji župe, koji su ujedno i krstili...

Na slici iz 1941.g. uz učenice su lijevo u drugom redu ravnateljica Zora Zastavniković, u crnom kateheta Dragutin Truks i do njega učitelj Ivan Car (slika je iz arhiva pok. Marije Očkun). U dosadašnjim zapisima o svome radu Ratimir Gregurić pokušava odrediti predmet svojeg rada.

U prvom nastavku djela “Moj rad na sabiranju historijske građe iz prošlosti Crikvenice i njene uže okolice“ Ratimira Gregurića, autor je obrazložio potrebu za pisanjem bilježaka o svojem radu kako neki kasniji istraživač crikveničke povijesti ne bi morao kretati od početka.

Lipi sunčani dani jutron mrzlinun obučeni, a noći vedrenice nebo zvezdicami okićene. Misec gljeda ozgora se veći, kako gre prama Božiću bit će pun i ko nonina pogača žut. Va zraku se ćuti radost došašća va punoj svojoj lipote. Gredu ljudi zi zornic, veseli i smehon na obrazeh.

Povijest upisa kućnih brojeva u naselju Crikvenica stara je više od 230 godina. Naime, 1785. g. u Matičnoj knjizi rođenih (krštenih) župe Kotor župnici počinju, uz sve ostale podatke o novorođenom djetetu, upisivati dio naselja Crikvenice i kućni broj rođenja djeteta.

Kad mi je Ivica Šubat, osnivač portala crikva.hr, predložio da pišem za taj elektronički medij, prvo što mi je palo na pamet bilo je da kroz niz nastavaka objavim tekstove Ratimira Gregurića (1916. – 1946.) koji nakon prerane smrti autora stoje neobjavljeni više od 70 godina.