Rođenje, vjenčanje i smrt dokazuju se javnim dokumentima koji se zovu matične knjige (rođenih, vjenčanih i umrlih). Na Tridentskom koncilu, koji je s prekidima održan od 1545. do 1563. g., utvrđen je način vođenja matičnih knjiga. Tada je donijet propis koji je obvezivao župnike na vođenje matice krštenih i matice vjenčanih. U doba rastuće reformacije te su knjige trebale poslužiti prvenstveno kao dokaz pripadnosti rimokatoličkoj crkvi. Rimskim obrednikom, 50-tak godina kasnije, 1614. g., utvrđeno je i propisano vođenje matice umrlih. Istim dokumentom uređeni su i obrasci za upis podataka u te tri knjige. Najprije su se zapisi upisivali u deskriptivnom obliku i zadanom formatu, u kojem je jednom rečenicom zabilježen podatak o rođenju, vjenčanju ili smrti, u pravilu na latinskom jeziku. Tek u drugoj polovici 19. stoljeća (nakon 1848. g.) matične knjige počinju se voditi u tabličnom obliku i na hrvatskom jeziku. Engleska i Francuska prve su uvele državne matične knjige, dok su negdje čak do 20. st. crkvene matične knjige služile kao državna evidencija. Katalog matičnih knjiga Hrvatske vodi se u Hrvatskom državnom arhivu.
Na području Crikvenice prva (i jedina) knjiga rođenih (krštenih) župe Kotor je ona za razdoblje od 1738. do 1793. godine (prvi upis u 1738. nema datuma, a zadnji je bio 24.2.1793.). Iz te se knjige mogu iščitati sljedeći podaci:
- ime i prezime djeteta,
- datum krštenja (koji je obično i dan rođenja, ili dan kasnije),
- ime oca i majke, ime kuma i kume,
- ime župnika koji je krstio dijete i
- eventualno još neke napomene.
Prvi se upis odnosi na maricu Louric, rođenu 1738., kćer Antona i Barbare, kum je bio petar s kotora mladi, kuma mara Antonova, a krstio ju je pop Mikula Czar*.
S obzirom da nema upisa datuma, možemo samo zaključiti da je dijete rođeno prije 2.4.1738. jer je tada upisano drugo krštenje.
Do kraja 1757. g. jezik upisa u knjizi je bio hrvatski, dok su od 1758. dalje župnici upisivali novorođene latinskim jezikom. Interesantno je da su se uz pojedino dijete upisivala naselja (bez kućnog broja) gdje su djeca rođena i to dvije godine za redom, u 1775. i 1776. godini. Nakon toga, od 1777. g. pa do 1785. nije upisivano naselje rođenja. Od 1786. g. pa do zadnjeg upisa u 1793. g. u kontinuitetu su upisavani i naselje i kućni broj novorođenoga (tada upisana naselja bila su: Benich, Czriquenicza, Dolacz, Drenin, Dvorzka, Katnich, Kotor, Ladvich, Skilijan, Szopaljzka, Superi*). Ovo upućuje i može značiti da su to bili prvi kućni brojevi u Crikvenici.
*imena osoba i naselja pisani su onako kako su bila upisivana u knjizi