Uvod
Jučerašnji 20. prosinca 2020. povijesno je značajan za hrvatski ženski rukomet. Ženska rukometna reprezentacija Hrvatske je, po prvi puta u povijesti, osvojila brončanu medalju na Europskom prvenstvu. Ogroman je to uspjeh za Hrvatsku, za ženski rukomet ali i za cjelokupni ženski ekipni sport.
Sada će se, uobičajeno, brojni političari svih razina natjecati u izljevima čestitki i lijepih riječima hrvatskim rukometašicama. Naravno, da nema ove korona krize političari bi se tako rado naslikavali sa brončanim rukometašicama „kraljicama šoka“. Sve je to uobičajeno od uspjeha do uspjeha sportašica i sportaša, ali između toga je muk, „politička sportska tišina“.
Financiranje sporta nije jedini preduvjet sportskih uspjeha i zdravlja ljudi ali je važan dio toga. Zato je važno znati da je 576 općina, gradova i županija u lanjskoj 2019. godini za sport i rekreaciju izdvojilo sveukupno 1.185.920.489 kn što je za 134.295.139 kn manje nego prije 10 godina (2009. godina).
Prije 10 godina porezni prihodi svih 576 općina, gradova i županija iznosili su 14.255.500.700 kn, a izdvajanja za sport i rekreaciju su iznosila sveukupno 1.320.215.628 kn, odnosno 9,26% ukupnih poreznih prihoda. Lanjske 2019. godine porezni su prihodi povećani za 15,1 % u odnosu na 2009. godinu, dok su izdvajanja za sport smanjena za 10,2 % i činila su 7,2 % poreznih prihoda.
Žene u sportu
Mišljenja sam da se o ženama u sportu kod nas nedovoljno skrbi, a tome svjedoče sljedeće činjenice:
- od ukupno 11 država, članica EU, nastalih raspadom bivših socijalističkih država, veću neravnotežu (nejednakost) uključenosti žena u sportske tjelesne odnose, na uključenost muškaraca imaju samo tri države i to Litva, Bugarska i Rumunjska,
- u dobi od 11 godina sportski je tjelesno aktivno 26% djevojčica (39% dječaka),
- u dobi od 13 godina sportski je tjelesno aktivno 19% djevojčica (33% dječaka),
- u dobi od 15 godina sportski je tjelesno aktivno 12% djevojčica (25% dječaka),
- izražena je nejednakost između natjecateljski aktivnih muškaraca i žena, od ukupnog broja natjecateljski aktivnih sportaša tek je oko 16% žena,
- u Hrvatskoj je ukupno kategorizirano 2.426 sportaša i sportašica, od čega 1.412 sportaša (58,2%) i 1.014 sportašica (41,8%),
- izražena je nejednakost između muškaraca i žena u obavljanju stručnih trenerskih poslova, od ukupnog broja sportskih trenera tek 6% njih su žene,
- promatrajući udio žena na pozicijama moći odlučivanja u sportu, Hrvatska je na 24. mjestu od ukupno 27 država članica EU.
Prijedlozi
Mišljenja sam da je stanje moguće poboljšati s nekoliko jednostavnih mjera.
Primjerice, standardizacijom kriterija za vrednovanja programa javnih potreba u sportu ocjenjujem preporučljivim uključiti parametre koji će značajnije vrednovati programe sportskih klubova čijeg su korisnice djevojčice, djevojke i žene (sportski podzastupljena spolna populacija).
Isto tako standardizacijom kriterija za vrednovanja programa javnih potreba u sportu preporučljivo je uključiti i kriterije koji će značajnije vrednovati programe sportskih klubova čijeg su korisnice žene majke. Poticati žene majke na što dužu sportsku aktivnost, organizirano u sportskim klubovima, na način da se primjerice djeca tih majki oslobode od plaćanja usluga u predškolskim ustanovama. Preporučljivo je uključiti i kriterij:
- na temelju kojeg će se značajnije vrednovati programi klubova u čiju su stručnu provedbu uključene žene,
- na temelju kojeg će se posebno vrednovati programi klubova u čijim upravnim tijelima (skupština, upravni ili izvršni odbor) sudjeluje najmanje 30% podzastupljenog spola.