Broj rođenih (krštenih) u župi Grižane od 1692. do 1790. g. i usporedba sa današnjim podacima
U nastavku će biti analizaran broj rođenih u župi Grižane (ukupan broj rođenih, broj rođenih po spolu, broj rođenih blizanaca, dinamika rađanja, itd.) u razdoblju od 1692. do 1790. g. (ovaj se rad temelji na svim upisanim u Matičnu knjigu rođenih (krštenih) župe Grižane od 1692. do 1790. g.).
Potrebno je znati da su župu Grižane, u navedenom razdoblju činila sljedeća naselja (abecednim redom): Barci, Dolinci, Franovići, Grižane, Kamenjak, Marušići, Mavrići, Miroši, Saftići i Šarari, pa će se stoga broj rođenih odnositi upravo na ta naselja. Prema tome, u ovoj analizi neće biti uključeni rođeni u župi Belgrad, koja je do 1790. bila posebna župa i koja je uključivala naselja (abecednim redom): Antovo, Baretići, Belgrad, Blaškovići, Blažići, Dramalj, Gornji Tribalj, Janjevalj, Kostelj, Lokvica dramaljska, Male Bašunje, Manestri, Pećca, Podsopalj belgradski, Ričina, Selce dramaljsko, Semičevići i Vele Bašunje[1].
Krštenja su se u to doba obavljala u kući novorođenoga, na način da je župnik, u pravilu, na dan rođenja djeteta, a rjeđe naredni dan, neposredno obavljao taj sakrament. Jednako tako, dobro je znati, da nisu svi kršteni od strane župnika, upravitelja župe Grižane, i živjeli na području te župe, ali su upisani u Matičnu knjigu griške župe. Konkretno, to znači da je jedan, doduše mali broj novorođenih, koji su živjeli na belgradskom (ili nekom drugom) području krstio župnik griške župe pa su stoga i upisani u grišku Matičnu knjigu rođenih (krštenih).
Razumljivo, vrijedi i obrnuto (ovo se da zaključiti iz prezimena pojedine novorođene djece s usporedbom istih prezimena u momentu kada se u knjigama, kasnije, početkom 19.st., uvode, uz imena osoba i imena naselja i kućni brojevi).
U 99 godina dugom razdoblju od 1692. do 1790. g. nedostaju upisi za 1702. i 1705. godinu što ne mora značiti da u te dvije godine nije bilo novorođenih. Vjerojatnije su bili upisani negdje drugdje, a kasnije su „zaboravljeni“ ili se je upis izgubio. Prema tome, u tih 97 godina, u kojima kroz Matičnu knjigu postoji sustavna evidencija rađanja, rođeno je ukupno 2242 djece, prosječno 23 godišnje.
Od ukupno rođene 2242-je djece bilo je:
- 1178 ili 52,5% dječaka i
- 1064 ili 47,5% djevojčica.
Na 2242 poroda rođen je 21 par (ili 0,9%) blizanaca. Blizanci su se, prema tome u Grižanama rađali jednom na 107 poroda ili prosječno svake 4,5 godine. Zanimljivo, u Crikvenici se u to doba na 76 poroda rađao jedan par blizanaca što je za oko 50% češće nego u Grižanama.
Ako u tom razdoblju analiziramo broj rođenih po mjesecima uočavamo da se je najviše djece rađalo u jesen - u rujnu, listopadu, studenom i prosincu što znači da je najviše djece bilo začeto u zimskim mjesecima: u prosincu, siječnju, veljači i ožujku. To je i razumljivo, ako se zna da je muška populaciju u tijeku zime bila kod kuće, a između travnja i listopada poslom van kuće (izvan Grižana).
Mjesec s najviše poroda – 281, bio je listopad, i u njemu se je rodilo oko 2,5 puta više djece nego u mjesecu s najmanje poroda – 110, u lipnju.
Već smo rekli da je prosječni godišnji broj novorođenih od 1692. do 1790. g. bio 23, i kontinuirano je rastao od početka do kraja razdoblja. Najmanje djece, samo petero, rođeno je početkom razdoblja 1696. i 1697., odnosno četvero 1712., dok je krajem razdoblja, rođeno najviše djece (1782. – 44, 1784. – 46 i 1786. – 49 djece)
Uspoređujući broj rođene djece prije otprilike 250 godina na području Grižana sa današnjim brojem novorođenih na istom području možemo samo konstatirati više nego loše demografske trendove. Prosječno se je tada, iz analiziranih podataka, na području župe Grižane rađalo oko 30-toro djece godišnje. Kada tome dodamo otprilike jednak broj djece na području župe Belgrad te umanjimo broj djece za ona područja koja danas ne pripadaju naselju Grižane-Belgrad (veći dio Dramlja i otprilike pola Triblja) da bi usporedili otprilike ista područja, možemo reći da se je tada, dakle prije 250 godina, na području današnjega naselja Grižane-Belgrad rađalo oko 50 djece.
Noviji podatak o rođenima na području naselja Grižane-Belgrad govori o 32-je rođene djece 2015. godine i to, treba naglasiti, na području čitave Općine Vinodolske (Izvor: Državni zavod za statistiku). Iz prethodnog možemo pouzdano zaključiti da je na samom području naselja Grižane-Belgrad rođeno oko četvrtine toga broja (koliki je i udio stanovnika toga naselja u ukupnom broju stanovnika Općine Vinodolske). Danas se, prema tome, na promatranom području rađa godišnje oko ili do 10-ero djece, što je u odnosu na 50-tak novorođenih prije 250 godina, 5 ili 6 puta manje.
Da bi još potkrijepili katastrofalne demografske podatke na području Općine Vinodolske, u nastavku ćemo predočiti vitalni indeks kao jedan od reprezentativnih pokazatelja prirodnog kretanja stanovništva na nekom području (vitalni indeks je podatak koji nam govori od odnosu živorođenih na 100 umrlih). Recentni podaci (Izvor: Državni zavod za statistiku) pokazuju da je u 2015.g. vitalni indeks za Republiku Hrvatsku iznosio 69,2, za Primorsko-goransku Županiju 61,9, a za Općinu Vinodolsku samo 58,2. U Općini Vinodolskoj, dakle u sva četiri naselja koja čine tu općinu (Drivenik, Tribalj, Grižane-Belgrad i Bribir), je 2015.g. bilo 32 rođenih i 55 umrlih, što govori o lošijoj demografskoj situaciji u Općini Vinodolskoj u odnosu na Primorsko-goransku Županiju, a još i više u odnosu na cijelu Republiku Hrvatsku.
--------------------------------------------------------------------
[1] župa Belgrad do 1790. objedinjuje i područje današnjega Dramlja odnosno 4 navedena naselja: Dramalj, Manestri, Selce dramaljsko i Lokvica dramaljska (preostala naselja u današnjem Dramlju, dakle Kačjak, Klanfari i Dirakovica su do 1790. bili sastavni dio župe Drivenik)