Crikvenički samostan izgrađen je na način na koji su pavlini uobičajeno gradili samostanske sklopove.
Tri strane samostana zatvarale su kvadratno dvorište dok je četvrto krilo tvorilo bočni dio crkve. I u našem samostanu klaustar je formiran četverokutnim unutarnjim dvorištem koje je okruženo arkadnim trijemom. Cisterna (šterna) sa zalihom pitke vode bila je također u to doba vrlo važna pa je upravo stoga ona smještena u sredini samostana i centralnom dijelu klaustra, koji je vrlo dobro zaštićen.
Crkva Majke božje na nebo uznesene nalazi se na južnom dijelu samostanske cjeline, na stijeni prema moru odnosno ušću Dubračine. Jednako tako u tom južnom dijelu prema ušću Dubračine, gdje se sada nalazi dvorište ispred ulaza u crkvu, tada je bilo neveliko groblje.
Samostan je bio vrlo dobro prostorno organiziran te je imao prostore s nižim stropovima na katu, i za pojedinačni i za zajednički boravak. Ulaz u samostan bio je sa sjevera, orijentiran prema cestovnom pristupu od strane kamenog mosta preko Dubračine gdje se sada nalazi skulptura sv. Ivana Nepomuka. Taj je ulaz neposredno uz kulu koja ga je ujedno i osiguravala i koja je podignuta uz Dubračinu koja je tada služila kao luka (i to ne samo za pavline nego i za okolna mjesta) od čijeg su korištenja pavlini imali gospodarske koristi ubirući taksu.
Sam ulaz u samostan bio je kroz lučno presvođen prolaz sličan tunelu iz kojeg se, preko dvorišta, ulazilo u klauzuru. Iz tog nadsvođenog prolaza direktno se je ulazilo u prostorije koji su ranije služile kao gostinjac za putnike namjernike, a kasnije su za vrijeme Vinodolskog Kaštelanata, prema nekim izvorima, bile tamnice i samice za područje cijelog Vinodola.
Na istočnoj je strani samostana bila blagovaonica neposredno povezana s kuhinjom u kojoj je bila krušna peć, dok se je na sjevernoj strani nalazilo veliko gospodarsko dvorište, ograđeno visokim kamenim zidom, sa štalama i skladištima. U to dvorište ulazilo se sa zapadne strane kroz veliki kameni portal na kojem se nalazi pavlinski grb koji je i danas vrlo dobro sačuvan.
Istočno od samostana nalazio se veliki i lijepo uređen park, a u neposrednoj okolici i obrađeni vrtovi i povrtnjaci koji nam govore o načinu na koji su pavlini vodili svoje gospodarstvo ujedno šireći i utječući na razvitak okolice.
