Foto 1 - Felice de Verneda: Pročelje pavlinskog samostana, 1756. Nacionalni arhiv Mađarske, Budimpešta
Foto 2 - Felice de Verneda: Tlocrt pavlinskog samostana, 1756. Nacionalni arhiv Mađarske, Budimpešta
Vinodol je bio područje bogatog glagoljaškog djelovanja od polovice 13. pa sve do 17. st. Za razvoj hrvatske glagoljske pismenosti u Vinodolu naročito su značajni pavlini, osobito nakon osnivanja pavlinskih samostana u Crikvenici i na Ospu u Novome. Pavlini su se, kako u bogoslužju tako i u javnom životu, uglavnom služili glagoljskim pismom i staroslavenskim jezikom. Oni su, šireći glagoljaštvo, potvrđivali hrvatski identitet i bitno utjecali na hrvatsku kulturu i književnost. Najzaslužniji za očuvanje glagoljskih dokumenata su Radoslav Lopašić i Ivan Kukuljević Sakcinski koji su u 19. st. skupili i zaštitili niz spisa i isprava od čega većinu čine dokumenti pavlina iz Primorja.
Među prvim glagoljskim pisarima spominje se Filip, prior crikveničkog pavlinskog samostana, koji je u dokumentu (čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu) od 7. ožujka 1447. zabilježio da samostan prima u svoju bratovštinu Štefana i njegovu djecu. Najpoznatiji crikvenički pavlinski prior bio je Ivan Belostenec (r. 1594., u. 1675.) istarsko-vinodolski provincijal i istaknuti hrvatski jezikoslovac i leksikograf, autor vrijednog latinsko-hrvatskog rječnika Gazophylaciuma koji je tiskan 1740. godine.
Prikaz tlocrta i pročelja crikveničkog samostana iz 1756. godine (slike u privitku) koji je izradio poznati riječki graditelj Felice de Verneda pojašnjava M. Bradanović:
- Mnogo se iz njega (iz tlocrta: op.a.) može zaključiti o procvatu u razdoblju baroka, njegovoj veličini i funkciji pojedinih dijelova samostanske cjeline, fortifikacijskom karakteru cjeline zdanja, otvorenim dijelovima, kao i onima namijenjenima klauzuri, dvorištima, štalama i skladištima, gostinjcu za putnike, kuhinjama, povećoj krušnoj peći, blagovaonici, svođenome obodnom hodniku, klaustru koji je obrubljivao opločenu cisternu, vrtovima, povrtnjacima, za mjesne prilike impresivnome kamenome mostu preko rijeke, skulpturom sv. Ivana Nepomuka oplemenjenom okolišu, ukratko uzorno vođenom gospodarstvu koje je poticalo razvitak šireg područja koje mu je gravitiralo“.*
----------------------------------
*M. Bradanović: „Graditeljstvo Vinodola u doba pavlina“, u katalogu izložbe „Czriquenicza 1412 život i umjetnost Vinodola u doba pavlina“, Crikvenica, 2012. godine