Gospodarski je razvoj Vinodola u cijelini, ali i svakog pojedinog vinodolskog grada, već u 14. pa kasnije u 15. st. bitno utjecao da su se na nedalekoj obali uz more počele razvijati luke tih gradova i pomorska trgovina. Upravo se je tako pod Kotorom razvila crikvenička luka kojom su se najviše koristili stanovnici Kotora, kao i Grižana, Belgrada i Drivenika. Kako bi čim bolje i efikasnije organizirali djelatnosti trgovine, Frankopani su na ovo područje doveli pavline koje je karakterizirala radišnost, marljivost i disciplina. Pavlini, muški katolički red koji je nazvan po svetom Pavlu Pustinjaku i osnovan sredinom 13. st., nazivani su još i „bijelim fratrima“, zbog bijelog habita koji su nosili. Ugled su stjecali pismenošću i visokom naobrazbom, kao i strogim redovničkim životom.
Krčki knez Nikola IV., koji se prvi počeo nazivati Frankopanom, 1412. godine je sagradio i osnovao pavlinski samostan i popravio i obnovio već postojeću stariju crkvu Majke božje na ušću potoka Dubračine u more. Iz isprave koja nosi datum 14. kolovoza 1412. g. zaključujemo da je ta crkva bila zapuštena i neuredna što je između ostalog utjecalo da knez Nikola IV. daruje i crkvu i samostan pavlinima koji su se trebali o njima skrbiti. Upravo su taj samostan i crkva postali jezgrom današnje Crikvenice, koja je zapravo po toj samostanskoj crkvi, u dijalektu crikvi, dobila i ime. Inače je dan, 14. kolovoz, kada je prvi put spomenuto ime Crikvenice, utvrđen i kao Dan Grada koji se svake godine svečano slavi.
„Ranije spomenuta isprava Nikole IV. Frankopana o osnivanju samostana reda sv. Pavla Prvog Pustinjaka uz crkvu svete Marije u Crikvenici nije sačuvana u izvorniku, već nam je dostupan samo latinski prijepis iz 18. stoljeća. Unatoč činjenici da se radi o tzv. imitativnoj kopiji originalnog dokumenta, diplomatičkim je istraživanjima potvrđena vjerodostojnost sadržaja teksta usporedbom s originalnim ispravama tog razdoblja, poput glagoljskih isprava iz 1428. i 1455.“* Ovaj se dokument čuva u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
I na crikveničkom primjeru potvrđeno je da su ključni i najvažniji osnivači i zaštitnici pavlinskih samostana u Hrvatskoj u srednjem vijeku bili krčki knezovi Frankopani. Među njima se je posebno isticao knez Nikola IV. koji je pod svojim patronatom i na svojim posjedima zdušno brinuo za samostane, crkve.
----------------------------------
*I. Mileusnić: „Posjedi crikveničkih pavlina u Vinodolu“, u katalogu izložbe „Czriquenicza 1412 život i umjetnost Vinodola u doba pavlina“, Crikvenica, 2012. godine