Crikvenička antička keramička radionica, po svemu sudeći, prestala je s radom u 3. st. poslije Krista.
Problemi s vodom, koji su u razini hodne površine radionice ranije bili sanirani drenažnim slojem keramičkog otpada, polako i sigurno su postajali neriješivi. Borba protiv prirode, nadiranja vode i naplavina mulja iz potoka Dubračina rezultirala je napuštanjem radionice i povlačenjem stanovništva. Ljudi su se iz sigurnosnih razloga povukli podalje od komunikacija na uzvisine Vinodola od čega veći broj na najbliži, strateški važan i siguran kotorski brijeg, dok je manji broj, iz vojnih razloga, ostao na ušću Dubračine u more u maloj utvrdi (promatračnici). Po nekim saznanjima je upravo tu već u ranom srednjem vijeku postojala mala crkva Majke božje na nebo uznesene pokraj koje je kasnije izgrađen pavlinski samostan.
O Vinodolu pa tako i o Crikvenici ne postoje posebna saznanja iz doba prijelaza antike u srednji vijek. Jednako tako i razdoblje početka i ranog srednjeg vijeka na našem području nije evidentirano u pisanim izvorima. O očuvanju starohrvatske duhovne i materijalne kulture u ranom i razvijenom srednjem vijeku u Vinodolu najviše nam govori više istraženih starohrvatskih grobalja (arheološki lokalitet Veli Dol kod Križišća, Gorica – Stranče, Tribalj – Njivica, Bribir – Štale te nedavno istraživano groblje pokraj crkve Pohođenja Marijina u Triblju). Sva su groblja bogata nalazima (naušnice, perle, keramički predmeti, britve, kresiva, noževi, nakit, itd.) koji daju uvid i pružaju vrlo značajne podatke o životu u Vinodolu između 8. i 12. st. Navedeni lokaliteti su u blizini Crikvenice dok na samom današnjem crikveničkom području starohrvatska groblja nisu pronađena. To svakako ne znači da u tom razdoblju u Crikvenici nije bilo grobalja odnosno naseljenih mjesta, ali tu pretpostavku i evenutalna otkrića prepustimo nekim budućim arheološkim istraživanjima.
„Na području Crikvenice Hrvati s preživjelim starosjediocima osnivaju selo Kotor čije ime je (izvorno Kod tor) prijevod latinskog naziva Ad turres. U prvoj etapi zauzeća primorja Hrvati zaposjedaju i nadzornu točku Godač nad dragom Dubračine, a zasigurno su zaposjeli i položaj kasnije obnovljene utvrde Badanj. To nije izvorni naziv utvrde, on se krije u nazivu naselja Kostelj u njegovoj blizini.“*
----------------------------------
*Ranko Starac: „Tijekom povijesnih razdoblja“, u monografiji „Grad Crikvenica - kamik, more i čovik“, Crikvenica, 2008. godine