Lokalitet „Kod tornjeva“ (Ad turres), kako mu i samo ime kaže, definiran je, označen i omeđen tornjevima, kulama, utvrdama ili promatračnicama kojih je bilo najmanje tri. Sa sjeverne strane gdje Dubračina skreće iz Vinodolske doline prema moru nalazi se važna kula Badanj. Sa druge, južne strane se, na samom ušću Dubračine u more, pokraj današnje crkve Majke božje i bivšeg pavlinskog samostana (danas hotel „Kaštel“), nalazila kula (promatračnica) s koje se nadzirao prilaz s mora. Toponim Godač je pak treća strateški izuzetno važna točka na zapadnoj padini kotorskog brijega s koje se nadzirao prodol i cesta uz Dubračinu koja je imala vizuelni kontakt i komunikaciju i s kulom Badanj i s Kaštelom.
Koji su to razlozi bili presudni da se upravo na ovom području antičkoga Ad Turresa, nekoliko zadnjih desetljeća prije Krista, organizira keramičarska radionica čija je proizvodnja, i u smislu proizvodnog asortimana i u smislu proizvedene količine, u narednih 200 do 300 godina, bila enormna?
Najprije, sirovina je bila tu, „na licu mjesta“. U dugom geološkom razdoblju, iz Vinodolske doline (današnje klizište Slani potok odnosno šire područje Kostelja, Kamenjaka i Dolinci) glina se je slijevala i taložila u zoni oko Dubračine koja ju je stoljećima nosila prema moru.
Drugo, bogatstvo tekuće slatke vode bilo je važno ne samo za život već i za proces pripreme sirovine (ispiranje gline).
Treće, Vinodol je bio izuzetno bogat šumom i drvom što je ključan energent za pečenje keramike.
I konačno, na kraju, ali ne manje važno, vrlo dobra cestovna i pomorska povezanost i komunikacija bila je još jedan razlog više da se ovdje oformi takva keramičarska radionica čiji proizvodi nisu završavali samo na lokalnom području već su se, prema nekim pretpostavkama, otpremali i izvozili na suprotnu stranu Jadrana.
„Godine 2008. u čuvaonici Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja pronađen je ulomak krovne opeke s pečatom radionice Seksta Metilija Maksima za koji se pretpostavlja kako je izvađen s podmorskog nalazišta kod rta Madone (Čikat – Pločice)“* ispred Malog Lošinja.
Na nalaz je upozorio kustos Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Ranko Starac.
----------------------------------
*I. Radić Rossi: „Brodski tereti krovne opeke i proizvodi radionice Seksta Metilija Maksima u jadranskom podmorju“, Zbornik I. međunarodnog arheološkog kolokvija, Crikvenica, 2008. godine