Požar na Kotoru 1776. g.
Najstarije naselje današnje Crikvenice, Kotor, koje se nalazi na istoimenom brdu iznad nje (na otprilike 140 mnv), oduvijek je bilo važna strateška točka za kontrolu prodola uz potok Dubračinu, između Vinodolske doline, pa sve do ušća Dubračine u more. Jednako tako s Kotora je bilo lako nadzirati i morski kanal između Crikvenice i otoka Krka.
Kotor, naselje iz kojega je proistekla i proširila se Crikvenica kakvu poznajemo danas, zanimat će nas ovdje u svijetlu požara koji se po većini dosadašnjih saznanja (i autora) dogodio 1776. i koji je bio velikih razmjera da je presudno utjecao na naglo seljenje i odlazak stanovništva s Kotora prema moru u centralni dio današnje Crikvenice. Na takvo je razmišljanje najviše utjecao rukopis dugogodišnjeg crikveničkog župnika (1914. – 1942.) monsinjora Antuna Rigonija prema čijim se zapisima u Spomenici župe Crikvenica navodi da je te 1776. izgorjela kotorska župna crkva Sv.Šimuna i Jude Tadeja te se zaključuje da je tada izgorjelo i čitavo naselje Kotor što nekritički preuzimaju i kasniji autori.
No Slavko Matejčić u članku u „Vinodolskom zborniku br. 16“* dokazuje da taj požar nije bio ni približno katastrofalnih razmjera da bi uzrokovao veliko i naglo napuštanje naselja Kotor i seljenje stanovništva u priobalni dio Crikvenice, već je to seljenje bilo postupno, a obalni dio Crikvenice je bio naseljen i ranije. Jednako tako Matejčić utvrđuje da se spomenuti požar nije zbio 1776. godine kako se do sada uvriježilo, već 1779. Za dokaze ovih navoda služe mu podaci iz vizitacijskih izvješća senjsko-modruških biskupa i Matičnih knjiga kotorske župe iz tog doba.
Da bih potvrdio (ili opovrgao) Matejčićeve tvrdnje u nastavku sam osobnim istraživanjem analizirao podatke iz Matične knjige rođenih župe Kotor 1735.-1793. i Matične knjige rođenih župe Crikvenica 1793.-1815. te knjige Stanje duša (Status animarum) župe Crikvenica 1793.-1812. i 1821.-1832.**
Od 1785. se u Matičnu knjigu rođenih župe Crikvenica upisuje i kućni broj rođenoga tako da od tada imamo podatke u kojem naselju Crikvenice se rodilo pojedino dijete odnosno koje je prezime prevladavalo u pojedinom naselju. U razdoblju od 1785. do 1815. na području Crikvenice rodilo se ukupno 1133 djece od čega u naselju Kotor 46 djece (4% ukupnoga stanovništva Crikvenici), a kod većine (39 djece ili 80%) prevladava prezime Župan. Stavljajući u fokus naše analize prezime Župan kao autohtono i većinsko kotorsko prezime, utvrdili smo da je od ukupno rođene 2344 djece u razdoblju od 1735. do 1815. u Crikvenici bilo 103 djece (4,4%) prezimenom Župan.
U vezi Kotora zanimljivi su nam i podaci iz knjige Stanje duša (Status animarum) za crikveničku župu vođenu od 1821. do 1832. godine. U njoj za 1824. godinu nalazimo podatke o broju stanovnika Crikvenice po pojedinim naseljima gdje nalazimo da je u naselju Kotor te godine živjelo 48 od ukupno 1370 stanovnika Crikvenice (3,5%).
Sukladno iznesenom (mali udio stanovnika Kotora u ukupnom broju stanovnika Crikvenice, mali udio prezimena Župan, kao prevladavajućeg kotorskog prezimena, u ukupnom broju rođene djece u Crikvenici u dužem vremenskom razdoblju, i prije 1776. i požara na Kotoru) definitivno možemo potvrditi Matejčićev zaključak da požar na Kotoru nije bio (glavni) uzrok selidbe stanovništva prema priobalnom dijelu Crikvenice. Stanovnici Kotora selili su postupno i mnogo ranije prema obali. Položaj Kotora na uzvišenju u ranijem je razdoblju (13. do 16. st.), prioritetno iz sigurnosnih razloga, bio prednost, ali protekom vremena, vjerojatno već u 17.st. i kasnije, on postaje nedostatak. Prema tome, odlazak i selidba stanovnika Kotora prema moru nije bila nagla, već postupna, i odvijala se je u dužem vremenskom razdoblju, a uvjetovali su je daleko više egzistencijalni razlozi lakšega života i privređivanja u obalnom dijelu Crikvenice nego požar koji, prema dostupnim povijesnim izvorima, nije bio katastrofalnih razmjera.
----------------------------------
*Web stranica: hrcak.srce.hr (portal znanstvenih časopisa RH) „Vinodolski zbornik“ br. 16, 2015., Slavko Matejčić „Novi prilozi za povijest bivše župe Kotor“, pregledni članak, pristup 1.8.2017.
**za detalje je potrebno pogledati kolumne u arhivi ovoga portala koje su objavljene 3.11.2016. „Stanje duša (Status Animarum) župe Crikvenica 1793.-1812. i 1821.-1832.“, 17.11.2016. „Usporedba učestalosti crikveničkih prezimena“ i 15.12.2016. „Najstariji kućni brojevi u naselju Crikvenica i njihova povezanost s pojedinim crikveničkim prezimenima“