Ukidanje pavlinskog samostana u Crikvenici 1786. g.
Prema saznanjima u crikveničkom je samostanu redovito bilo između 10 i 12 pavlina. Koliko ih je bilo prilikom ukinuća 1786. g. ne zna se točno. Za sedmoricu su poznata imena, ali ih je sigurno bilo i više budući su u Crikvenicu, Novi i Senj, gdje su postojali pavlinski samostani, premješteni pavlini iz samostana u Čepiću i Sv. Petru u šumi koji su carskom uredbom ukinuti četiri godine ranije, još 1782. godine.
O toj sedmorici poznatih pavlina piše dr. Kamilo Dočkal:
„Posljednji prior crikveničkog samostana bio je o. Makarije Nunković. Posljednji podprior bio je o. Alojzije Albaneze. God. 1785. bio je podpriorom o. Bernardin Demelić. Dokaz je tome jedna isprava iz g. 1785. kojom „o. Bernardin Demellich, suprior Klostra Czrikvenickoga“, svjedoči da je Mato Car platio Juri Caru i Mati Caru dug od 40 dukata, o čemu je bilo govora. Župna spomenica spominje o. Emanuela Karinu, rodom Bakranina, koji je nakon ukinuća reda ostao u Crikvenici kao upravitelj župe od 1790. do 1792., a zatim bio ekonom na imanju biskupa Ivana Ježića u Bakru, gdje je i umro. O. Alojzije Albaneze ostao je također u Crikvenici pa je nakon ukinuća reda bio kapelan župe u vrijeme upravitelja Emanula Karine. Radio je kao duhovni pomoćnik i u župi Selce kraj Crikvenice. Kasnije je otišao na Rijeku gdje je umro 1818. O. Karlo Stipanović otišao je na Rijeku. O. Tomo Tijan otišao je u Dragu kod Sušaka gdje je postao prvim župnikom. O. Teodor Kovačić otišao je za kapelana u Delnice.“*
Ukinuće pavlinskog reda te uništenje i pljačka imovine nanijeli su veliku štetu Crikvenici i Vinodolu u cjelini.
Uz otuđenje materijalnih vrijednosti nestalo je i veliko nematerijalno i kulturno blago posebice rasformiranjem knjižnice i devastacijom arhivske građe. Jedan je dio tada nestale dokumentacije, umjetničkoga i kulturnoga blaga, pronađen i naknadno vraćen. Ali i to, premda nepotpuno i manjkavo, pruža sasvim dovoljno dokaza o visokoj razini kulture života na ovim prostorima kroz svo vrijeme boravka pavlina.
----------------------------------
*K. Dočkal: „Samostan blažene djevice Marije u Crikvenici“, 1945. g.