U ovoj ću kolumni pisati u narednom razdoblju o Crikvenici kroz povijest, u pravilu jednom tjedno, u više nastavaka. Bit će govora o crikveničkoj svjetovnoj povijesti, o povijesti crikveničke župe i župe Kotor koja joj je prethodila, o značajnim ljudima i događajima koji su obilježili ili su bili vezani za Crikvenicu i njezinu prošlost te tako utjecali na njezin identitet.
Na poznatom zemljovidu Rimskog carstva Tabula Peutingeriana upisani su i ucrtani mnogi zemljopisni i topografski pojmovi, između ostalog i prometne komunikacije te udaljenosti između pojedinih mjesta. Tako je upisano i naselje Ad Turres koje se nalazi otprilike na pola puta između Tarsatice (Rijeka) i Senie (Senj) udaljeno od svakog oko 30 km. Točna lokacija antičkog Ad Turresa desetljećima se samo pretpostavljala (Crikvenica, Selce, Novi Vinodolski), ali dokazi za njezino utvrđivanje nisu bili čvrsti. S obzirom da naziv Ad Turres u doslovnom prevodu sa latinskog znači "kod tornjeva" (Kod tor = Kotor) onda je potpuno jasna povezanost između naselja Kotor na brdu iznad Crikvenice i tog naziva.
Dolina Dubračine prirodna je veze između Vinodolske doline i mora, gdje se i u doba antike nalazila luka koja je bila prirodno zaštićena, a mogla se je i dobro braniti. Premda su se i ranije u 19. i 20 st. na istom području povremeno nalazili ostaci antičke keramike, tak je Andrija Dračić 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća, precizno bilježeći podatke o keramici nađenoj na nogometnom igralištu pri izvođenju radova strojnim iskopom, pretpostavljao postojanje keramičarske radionice.
Godine 2004. napravljena je probna sonda na pomoćnom nogometnom igralištu i tu je pronađena velika koncentracija kako uporabne, kućanske tako i građevinske keramike. To je bio znak za početak sustavnih arheoloških istraživanja koja su bila naročito intenzivna u razdoblju 2006., 2007. i 2008. godine. Istraživanja je obavljao Institut za arheologiju iz Zagreba pod vodstvom dr.sc. Goranke Lipovac Vrkljan koja u izvješću o istraživanju 2007. piše:
"Svi ovi rezultati istraživanja ukazuju na činjenicu da arheološki nalazi u Crikvenici predstavljaju kulturološku vrijednost povijesnog razvoja ovog prostora. Svojim značajem ovi nalazi ujedno obogaćuju i europsku povijest (posebno gospodarsku) kao dio rimske tradicije. Naime, u Crikvenici se dogodilo jedinstveno otkriće. Na prostoru keramičarske radionice, sačuvani su svi segmenti njene djelatnosti kao i sami proizvodi. Takav arheološki nalaz u Hrvatskoj do danas nije bio poznat. Jedini sličan nalaz otkriven je u keramičarskoj radionici na prostoru Riminija u Italiji."