Hrvatski časnički zbor „Vinodol“ u četvrtak 29.3.2018. u crikveničkoj Gradskoj vijećnici organizira predavanje s temom „Španjolski građanski rat 1936.-1939. i njegov utjecaj na suvremenu Kataloniju“.
Predavanje će održati dr. Neven Materljan član Hrvatskog časničkog zbora PGŽ, inače dragovoljac Domovinskog rata od 20. svibnja 1991. u pričuvnom sastavu MUP-a kao prvi liječnik na području Hrvatskog primorja. U MUP-u ostaje do 2. srpnja kada prelazi u 111. brigadu ZNG-a. U 111. brigadi ZNG/HV je bio godinu dana kao načelnik sanitetske službe. U čin pričuvnog satnika promaknut je 27. svibnja 1992.g. Do kraja Domovinskog rata bio je načelnik zdravstvene struke 305. Logističke baze. Sudjelovao je u operaciji „Oluja“. U poraću Domovinskog rata završio je Višu časničku školu u Zagrebu, specijalizirao epidemiologiju i magistrirao te završio tečaj za podvodnu medicinu i hiperbaričnu oksigenaciju u Institutu pomorske medicine Hrvatske ratne mornarice u Splitu. Neven Materljan časno je otpušten iz Hrvatske vojske i umirovljen 2004. godine.Autor je nekoliko radova iz povijesti medicine i povijesti ratovanja i knjige „Korijeni globalnog terorizma“.
O nezavisnosti Katalonije
Žudnja dijela Katalonaca za neovisnošću i stvaranjem nacionalne države u XXI. stoljeću direktna je posljedica burne povijesti Španjolske tijekom koje se na njezinom području vodio dugi niz ratova. Katalonija je od kraja IX. stoljeća do početka XVIII. stoljeća bila neovisna ili je imala autonomiju no tada gubi svoju neovisnost.
Početkom XX. stoljeća nastaje pokret za nacionalnu autonomiju koji sve više jača. Nakon pada Kraljevine Španjolske i uspostave Republike Španjolske 1931. Katalonija stječe djelomičnu autonomiju a 1936. proglašena je katalonska samouprava. Te godine izbija Španjolski građanski rat a Katalonci se svrstavaju na stranu republikanaca a protiv nacionalista koje je vodio general i kasniji diktator Francisco Franco. Katalonija je u građanskom ratu pretrpjela velike ljudske i materijalne gubitke. Nakon pobjede nad republikancima uslijedila je odmazda prema Kataloniji. Franco je u potpunosti ukinuo katalonsku samoupravu te zabranio katalonski jezik pa čak i katalonski nacionalni ples. Takvo je represivno stanje trajalo sve do smrti diktatora Francisca Franca 1975. godine koji je cijelo to vrijeme vladao kao regent Kraljevine Španjolske. Veliki gubitci koje su Katalonci pretrpjeli u građanskom ratu i diktatura koja je uslijedila ostavili su trajne ožiljke na katalonskom nacionalnom biću.
Kraljevina Španjolska su nakon 1975. godine ubrzano demokratizira uz snažnu potporu mladog španjolskog kralja Juana Carlosa kojeg je na prijestolje postavio Francisco Franco. U sklopu te demokratizacije Katalonija je 1977. prvo dobila privremeni autonomni status a 1979. autonomiju i regionalnu vladu - Generalitat. Kao autonomna pokrajina u sklopu Španjolske, članice EU, Katalonija doživljava gospodarski procvat i prosperitet. No katalonski nacionalisti nisu bili zadovoljni dobivenom autonomijom i odnosom središnjih španjolskih vlada. Od masovnih demonstracija 11. rujna 2012. do današnjeg dana traju njihovi napori da izbore samostalnu Kataloniju. Ovi napori doveli su potkraj 2017. do pokušaja proglašenja neovisnosti Katalonije i do vrlo ozbiljne krize koja je osim Španjolske uzdrmala i Europsku uniju. Ta kriza i dalje traje a njezin je ishod neizvjestan.