U 2019. godini iz gradskog su proračuna sufinancirani programi redvbne djelatnosti kod ukupno 33 sportske udruge s područja Grada Crikvenice koje su provodile aktivnosti sportske poduke.
Programi redovne djelatnosti su sufinancirani u ukupnom iznosu od 3.271.595 kn što čini udio od 7,12% ukupnih nanamjenskih proračunskih prihoda Grada Crikvenica u 2019. godini.
Proračunsko sufinanciranje redovne djelatnosti sportskih udruga se odnosi na:
- donacije klubovima za redovnu djelatnost – 2.339.115 kn,
- korištenje sportskih objekata – 868.730 kn,
- zdravstvenu skrb sportašica i sportaša – 63.750 kn.
Sportske udruge djeluju u 18 sportskih grana, a najveći je broj klubova aktivan u boćanju, rukometu i sportskom ribolovu. U svakoj od tih sportskih grana djeluju po četiri kluba. Više od jednog kluba, po dva, djeluje u borilačkim sportovima, jedrenju, košarci, pikadu i stolnom tenisu.
Ukupni iznos proračunskih donacija sportskim udrugama za redovnu djelatnost raspodjeljen je kako slijedi:
- do 10.000 kn – 7 sportskih udruga,
- od 10.000 do 20.000 kn – 6 sportskih udruga,
- od 20.000 do 50.000 kn – 7 sportskih udruga,
- od 50.000 do 100.000 kn – 8 sportskih udruga,
- od 100.000 do 200.000 kn – 1 sportska udruga,
- od 200.000 do 300.000 kn – 1 sportska udruga,
- više od 300.000 kn – 3 sportske udruge.
Proračunske donacije klubovima, kojima se redovna djelatnost sufinancira s više od 100.000 kn, njih 5, čine 62,2% (1.456.000 kn) ukupnih proračunskih donacija za redovnu djelatnost.
Udio proračunskih donacija za redovnu djelatnost u ukupnim prihodima sportskih udruga je sljedeći:
- do 20% – 6 sportskih udruga,
- od 20 do 40% – 5 sportskih udruga,
- od 40 do 60% – 4 sportske udruge,
- od 60 do 70% – 4 sportske udruge,
- od 70 do 80% – 8 sportskih udruga,
- od 80 do 90% – 4 sportske udruge,
- više od 90% – 2 sportske udruge.
MIŠLJENJE
Razumljivo je da postoje razlike u iznosu sredstava kojim se iz gradskog proračuna sufinanciraju redovne aktivnosti sportskih udruga. Pretpostavljam da su te razlike uvjetovane kriterijima temeljem kojih se vrednuju programi pojedine sportske udruge. Najčešće okolnosti koje rezultiraju razlikama u visini sufinancirajućih proračunskih sredstava su broj korisnica ili korisnika programa sportske udruge, broj ekipa u natjecanju te troškovi vezani uz rang natjecanja.
Vidljivo je da postoji značajan nesrazmjer udjela javnih proračunskih sredstava u ukupnim prihodima pojedinih sportskih udruga. Kod 14 sportskih udruga javna proračunska sredstva čine više od dvije trećine njihovih ukupnih prihoda, kod 8 sportskih udruga javni prihodi čine između jedne i dvije trećine njihovih prihoda, a kod ostalih 11 sportskih udruga javni proračunski prihodi čine manje od jedne trećine njihovih ukupnih prihoda.
Zbog navedenih činjenica sam mišljenja da bi mjerodavna tijela Grada Crikvenice trebala doraditi kriterije za raspodjelu javnih proračunskih sredstava sportskim udrugama. Naime, mišljenja sam da je preporučljivo na primjeren način vrednovati financijska sredstva koja pojedina sportska udruga osigura iz drugih izvora (članarina, donacije trgovačkih društava i pojedinaca, itd.).
Temeljna načela Zakona o sportu su ravnopravnost i neutralnost. Sport, a time i financiranje sporta, treba biti jednako dostupan svima pod jednakim uvjetima. Zakonom je propisano i načelo neutralnosti političkih utjecaja u procesu raspodjele javnih sredstava sportskim udrugama.
Naime, člankom 76. stavak 2. Zakona o sportu propisano je da programe javnih potreba u sportu predlaže sportska zajednica. Sportska zajednica na području Grada Crikvenice nije osnovana te stoga ocjenjujem preporučljivim da sportske udruge, uz potporu mjerodavnih tijela Grada Crikvenica, priđu osnivanju sportske zajednice.