Sportska rekreacija

Sportska rekreacija

Tjelesna aktivnost je jedan od bitnih preduvjeta dobrog zdravlja. Oduvijek, a u današnje vrijeme naročito, bavljenje sportskom rekreacijom je nužnost u prevenciji bolesti. Sportska rekreacija treba zadovoljiti potrebu za kretanjem i tjelesnom aktivnošću.
Tjelesna aktivnost je prilično zanemarena kod značajnog dijela populacije u Hrvatskoj, naime, prema podacima Hrvatskog saveza sportske rekreacije udio aktivne populacije iznosi od 7 do 10 posto. Danas je u značajnom broju europskih zemalja razvijena svijest o važnosti sportske rekreacije kao jednog od bitnih čimbenika u zaštiti zdravlja građana. Te zemlje mnogo ulažu u rekreativni sport jer to ocjenjuju ekonomičnijim ulaganjem od liječenja. Sve je više razvijenih zemalja, kao što su primjerice skandinavske zemlje i većina srednjoeuropskih zemalja, gdje je udio rekreativaca veći od 50 posto.
Sportska rekreacija je jedna od vrlo važnih aktivnosti kvalitetnog načina provođenja slobodnog vremena. Takav aktivan način života se odražava i na efikasnost i zadovoljstvo na radnom mjestu, ali i na druge bitne sastavnice života, obitelj, prijatelje i dr. Naravno, svugdje je naglasak na rekreacijski sport, što primarno znači ne bavim se time zbog zarade nego zbog osobne potrebe i zdravlja.
Za razliku od sporta u kojemu je pretežiti cilj rezultat i vrhunski domet, sportska rekreacija ima primarni cilj pozitivno djelovati na zdravlje, i to na sve njegove aspekte. Redovita tjelesna aktivnost je posebice važna za djecu u razvoju koju je potrebno motivirati i ohrabrivati kako bi stekli ljubav i naviku za bavljenje tjelesnom aktivnošću. Nije preporučljivo nikome nametati određenu rekreativnu aktivnost jer svatko ima neki „svoj sport“ i zadovoljstvo. Kod djece prilikom odabira značajnu ulogu imaju roditelji i društvena zajednica i to sa svrhom da djecu motiviraju i upoznaju sa čim više sportova, kako bi za svoju rekreaciju i zdravlje odabrali ono što vole. Za razliku od sporta, sportska rekreacija ne odbacuje nikog. Dapače, oni koji imaju tjelesnih i motoričkih problema pokazuju još i veću potrebu za sportskom rekreacijom.
Posebnu ulogu u provedbi programa sporske rekreacije trebaju imati sportske udruge. Naime, mislim da se je društvo u tom području previše oslonilo na škole, a školski sustav u Hrvatskoj se nije prilagodio novim izazovima. Dva školska sata nastave tjelesnog odgoja tjedno po mom mišljenju nisu dovoljna. Hrvatska je među rijetkim državama članicama Europske unije koja ima samo dva školska sata nastave tjelesnog odgoja tjedno.

Preporučljive rekreativne aktivnosti za djecu i mlade u razvoju su aktivnosti koje utječu na razvoj cjelovitih motoričkih i mentalnih sposobnosti. Toj skupini pripadaju sve sportske igre, primjerice košarka, nogomet, odbojka, rukomet, te polivalentne jednostavne sportske aktivnosti, primjerice borilački sportovi i tenis. Djeca se pravilno razvijaju, ali uče pravila igre, socijaliziraju se, uče gubiti i pobjeđivati, igraju se, zabavljaju se, druže se.
Za studentsku mladež je važna redovita tjelesna aktivnost, posebice aktivnost na otvorenom i u prirodi. Zbog prekomjernog sjedenja i učenja za njih su korisne aktivnosti poput hodanja, trčanja, orijentacijskog kretanja, vožnje bicikla te svi sportovi koji potiču druženje.
Za stariju populaciju su korisni programi sportske rekreacije uz pomoć kojih se preveniraju današnje "bolesti civilizacije" kao što su srčanožilne bolesti, pretilost, dijabetes i sl., kao i oni programi koji dobro djeluju na otklanjanje stresa. Što su osobe starije sve se više preferiraju jednostavne i prirodne aktivnosti kao primjerice brzo hodanje, hodanje uzbrdo (tracking), jogging, trčanje, planinarenje, nordijsko hodanje, rolanje i plivanje. Od sportskih igara danas su to najčešće primjerice badminton, boćanje, stolni tenis i tenis.
Osobe starije životne dobi u provedbi sportsko rekreativnih aktivnosti žele druženje pa je stoga o tome nužno voditi računa prilikom odabira vrste aktivnosti, a rad voditelja mora biti usmjeren i u motivaciju.

Zaključno mišljenje
Bez obzira na vrstu aktivnosti, preporučljivo je u svoju rekreaciju uvrstiti najmanje 30 do 45 minuta tjelesne aktivnosti barem tri puta tjedno. Takav način života prvenstveno utječe na stvaranje navike za bavljenje sportskom rekreacijom, ali značajan utjecaj proizlazi i iz obitelji, škola, djelovanja društvenih i političkih organizacija, ulaganja u sportske objekte, stručnjake, tradiciju i sl.
Posebno značajnu ulogu trebaju imati mediji sa ciljem promocije sportske rekreacije i predstavljanja pozitivnih stilova života vezanih uz tjelesnu aktivnost i kulturu zdravog načina života.

Podijelite