Povijesne značajke Vinodola (7)

Frankopani

"U političkoj povijesti, a i u povijesti obitelji krčkih knezova, knez i ban Nikola zauzima značajno mjesto. Moć i ugled mu pomažu da u Rimu od pape Martina V ishodi grb izumrlih rimskih plemića Frangipana, pa se od 1430. on i njegovi potomci nazivaju Frankopanima“.* Upravo spomenuti Nikola IV Frankopan 1412. godine u Crikvenici, na ušću Dubračine u more, uz crkvicu Blažene djevice Marije, osniva pavlinski samostan. Darovnica od 14.8.1412., kojom Nikola IV poklanja taj posjed „bijelim fratrima“ pavlinima, prvi je i najstariji pisani izvor u kojem se spominje Crikvenica pa stoga 14. kolovoza građani Crikvenice slave dan svojega grada.

Nikolin sin Martin Frankopan podigao je 1453. g. na Trsatu franjevački samostan, a 1462. g. pod Ospom u Novom, uz crkvu Svete Marije, pavlinski samostan. Tako su u Vinodolu tada postojala dva pavlinska i jedan franjevački samostan što je bitno utjecalo na brži i jači kulturni i svekoliki drugi razvitak od 15. st. dalje. Knez Martin Frankopan koji živi u doba pada frankopanskog utjecaja (umro je 1479.) poznat je kao jedan od najvećih donatora crkvi na Trsatu, u Crikvenici i Novome.

Ipak, vrhunac frankopanske moći bio je u vrijeme Martinova oca Nikole IV, nakon čije su se smrti i podjele negove ostavine na Modrušu 1449. g. neki od braće posvađali. Vinodol koji je više od 200 godina bio jedinstveni feudalni teritorij tako je podijeljen između više članova obitelji Frankopan. Najveći je razlog svađi i neslozi bila neposredna opasnost od Turaka, a sve su te nesuglasice bitno oslabile obrambenu sposobnost Frankopana.

„Poslije smrti kneza Martina Frankopana 1479. godine, jedan dio Vinodola dolazi pod vlast ugarsko-hrvatskog kralja Matije Korvina (1458.-1490.) i njegovih kapetana. Međutim, sve je to opet poslije smrti kralja Matije potpalo ponovo pod Frankopane, ponajviše u vlast Bernardina Frankopana, jednoga od istaknutih knezova te obitelji“.**
---------------------------------
* R.Matejčić: „Prošlost i baština Vinodola“, Zagreb 1988. godine
** I. Barbarić: „Iz prošlosti Vinodola“ u „Vinodolski zbornik 14“, Crikvenica 2012. godine

Podijelite