Vinodolski zakon
Da bi u upravljanju Vinodolom otklonili sve nesporazume između sebe i vinodolskih kmetova, krčki knezovi (kasnije nazvani Frankopani) su odlučili popisati zakonske odredbe za Vinodol koji je tada obuhvaćao devet općina: Novigrad, Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik, Hreljin, Bakar, Grobnik i Trsat. Predstavnici tih općina su u povjerenstvu od 42 člana pod predsjedanjem kneza Leonarda 6. siječnja 1288. g. u Novigradu (današnji Novi Vinodolski) sastavili Vinodolski zakon, prvu hrvatsku zbirku pravnih propisa, najstariji hrvatski pravni spomenik i prvi popis običajnog prava, pisanog narodu razumljivim jezikom, glagoljicom (polovicom 13. st. papa dozvoljava da glagoljica uđe u crkvenu liturgiju te postaje i službeno pismo koje se brzo širi prostorom Vinodola).
Vinodolski zakon, reprezentativni pravni spomenik naše povijesti (i vinodolske i hrvatske), je sporazum između feudalaca i kmetova u kojemu su normirana pravna područja u kojima su se sukobljavali njihovi interesi. On je u svojoj biti kompromis između vladajućih - knezova i stanovništva – kmetova i pretežito je izraz prilagođavanja starijih pravnih običaja novom poretku nastalom vladavinom krčkih knezova. Vinodolski zakon najbolje osvjetljava društvene odnose i društveno uređenje feudalizma od najstarijih vremena hrvatske povijesti pa sve do kasnog feudalizma. Njime se održavaju odnosi i slika su hrvatskog feudalnog društva na primjeru Vinodola.
„Iz mnogih odredaba Vinodolskog zakona vidi se da ga je sastavljala komisija predstavnika podložnog stavništva kojoj je bilo na umu da ograniči, kolikogod je to moguće, samovolju i preveliku vlast kneza i uopće vladajuće klase... Naime, često se podvlači da kmetovi „nisu dužni dati više od“ ili da kazna „ne može biti veća od“... Razumljivo je samo po sebi da feudalac ipak nije htio dozvoliti pučanima – kmetovima da popisuju svoje pravne običaje posve samostalno. On je preko svojih predstavnika u komisiji budno pazio da njegova vlast bude čim manje ugrožena... To je prije svega stroga zabrana održavanja kmetskih zborova bez prisustva kneževa predstavnika“*
----------------------
*Lujo Margetić: „Vinodolski zakon“ u „Prošlost i baština Vinodola“, Zagreb 1988.