Ugarsko primorje
Josip II., sin Marije Terezije (samostalno je vladao od 1780. do 1790. g.), proputovao je 1775.g. većim dijelom jadranske obale i uvjerio se u zaostajanje prometa i trgovine te neuspjeh merkantilističke politike bečkog dvora na području Primorja, od Rijeke do Senja. To nepovoljno gospodarsko stanje utječe na donošenje odluke iste 1775. godine kojom se ovo područje ponovo pripaja ugarsko-hrvatskom dijelu Monarhije čime se definira novi državno pravni status Hrvatskog primorja i Rijeke. „Odluka o reinkorporaciji postaje pravovaljana patentom Marije Terezije od 9.8.1776. godine, kojim se reinkorporiraju (ponovno prisjedinjuju) Rijeka, bakarska imanja se desne strane ceste Karoline (idući od Karlovca prema Rijeci) i grad Karlovac Kraljevini Hrvatskoj i postaju sastavni dio novoformirane Severinske županije“.*
U sastav Severinske županije ušla je tada Rijeka i čitav teritorij povijesnog Vinodola. Time je pod ingerenciju Hrvatskog sabora vraćeno područje nekadašnjih zrinsko-frankopanskih posjeda. Severinska županija organizacijski je podijeljena na tri kotara: primorski, goranski i kupski. Ali već nakon desetak godina, 1786. car Josip II. ukida najveći, sjeverni dio Severinske županije koji ulazi u sastav Zagrebačke županije, a manji primorski dio: riječki, bakarski i vinodolski kotar uređeni su kao nova oblast. Naziv te nove oblasti je Ugarsko primorje pod upravom riječkog gubernatora i, kako joj i samo ime kaže, pod nadležnošću ugarske vlade (osim u školskim i nekim sudbenim poslovima čija je nadležnost bila u Zagrebu).
Napoleonova je vojska, nakon mira u Schoenbrunnu 1809. godine, zauzela i civilnu Hrvatsku i Vojnu krajinu, a Vinodol je ušao u sastav Napoleonovih Ilirskih provincija. Vladavina Francuza trajala je do 1813. Odredbom Pariškog mira iz 1814. Austrija je preuzela vlast nad Ilirskim provincijama, a Vinodol ostaje u sastavu austrijske upravne pokrajine Ilirije sve do 1822. kad je pripojen riječkom Guberniju. Dakle, 1822. uspostavlja se stanje koje je bilo prije francuske vladavine što znači da Rijeka sa Bakrom i Vinodolom čini Riječki gubernij na čelu s guvernerom. Ovakva je organizacija potrajala sve do 1848. godine kad je ban Jelačić postao riječki guverner, a Vinodol, dolaskom pod bansku vlast, postaje dio kraljevine Hrvatske.
----------------------------------
*J. Borošak-Marijanović, E. Jurdana: „Političke i upravne prilike u Vinodolu od 1749. do 1848.“ u „Prošlost i baština Vinodola“, Zagreb, 1988. godine