Zrinsko-Frankopanska urota
Frankopani, ali još više Zrinski, koji su bili mobilniji i vještiji, su se krajem 16. i u 17. st. odlično snalazili i pratili onodobni europski razvoj. U Gorskom kotaru su osnovali prvu manufakturu u tadašnjoj Hrvatskoj (rudnik i talionicu željeza u Čabru), a sa svojom glavnom lukom u Bakru vrlo su dobro konkurirali Rijeci koja je bila habsburška luka. Sve razvijenija trgovina između primorske i kontinentalne Hrvatske bitno je utjecala na njihovu bolju povezanost.
„Dakle i Zrinski i Frankopani bili su veoma važan faktor povezivanja rasparčanih dijelova Hrvatske, bili su i svojevrsni integracijski činitelj hrvatskoga naroda...Uz to, pojedini njihovi pripadnici bili su i značajni kulturni djelatnici; njihove su obitelji u cjelini znatno utjecale na razvoj kulturnoga života, na očuvanje hrvatskih narodnih tradicija“.*
U to doba Habsburgovci su pokušavali uspostaviti svoju apsolutističku i centralističku vlast u svojoj velikoj europskoj državi, pri čemu su negdje imali manje, a negdje veće poteškoće. U Hrvatskoj su naišli na izuzetan otpor domaćeg plemstva čiji su se interesi umnogome poklapali sa interesima naroda, bez obzira što je između plemstva i naroda postojo dubok socijalno-klasni jaz. Time se je snažno branila hrvatska državnost i svojevrsna samostalnost. Ovaj otpor kulminirao je Zrinsko-Frankopanskom urotom koja je od izuzetne važnosti za hrvatsku povijest 17. stoljeća. Nevješto i pomalo naivno pripremljen pokušaj otpora knezova Zrinskih i Frankopana, najmoćnijih hrvatskih velikaša, težnjama bečkog dvora, bio je osuđen na neuspjeh.
Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan smaknuti su 30. travnja 1671. u Bečkom Novom Mestu. To označava definitivan kraj dviju velikaških loza, frankopanske i zrinske, koje su na cjelokupni život hrvatskog naroda bitno utjecale skoro petsto godina i sigurno spadaju u samo nekoliko najmoćnijih i najutjecajnijih hrvatskih velikaških obitelji u tisućljetnoj hrvatskoj povijesti. Istodobno, tim je činom habsburška dinastija ostvarila svoj vjekovni san, legalan izlazak na more. Ovaj događaj, koji se kod nas naziva različitim imenima, definitivno je simbol otpora hrvatskoga naroda tuđinskom pritisku i nasilju i način borbe za gospodarsku, kulturnu i političku slobodu.
----------------------------------
*P. Strčić: „Zrinsko-Frankopanska urota“, Fluminensia, 1991. godine
