Kao zajednica, novim izazovima nismo svi u dovoljnoj mjeri prilagodili odnos prema tjelesnim aktivnostima i sportu kao organiziranom obliku tjelesnih aktivnosti. Sport nije u fokusu niti većine pojedinaca, niti značajnog dijela nositelja javnih politika, iako nas mediji sve češće i kvalitetnije informiraju o preporukama znanstvenika vezanima uz problematiku tjelesne neaktivnosti.
Najznačajniji upozoravajući podaci su sljedeći:
› debljina i tjelesna neaktivnost su vodeći uzroci takozvanih spriječivih bolesti,
› u 10 godina broj tjelesno neaktivne djece i adolescenata porastao je za 12,5%.
Tjelesna neaktivnost je jedan od najznačajnijih uzročnika bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti), a te su bolesti vodeći uzroci smrti i invalidnosti. Neki se ljudi rađaju s određenim zdravstvenim stanjima koja ih predisponiraju za razvoj srčane bolesti. Kod većine oboljelih od kardiovaskularnih bolesti do bolesti dolazi zbog kombinacije tri najznačajnija takozvana spriječiva rizična uzročnika (pušenje, nezdrava prehrana i tjelesna neaktivnost).
Što pokazuju karakteristične brojke za područje Republike Hrvatske?
U Hrvatskoj je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti na vrhu ljestvice, a od njih je 2017. godine umrlo 23.504 osobe, odnosno 43,9% ukupno umrlih. Kardiovaskularne bolesti su bile uzrok smrti kod 50,1% umrlih žena i 39,7% umrlih muškaraca. Po mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti Hrvatska sa stopom smrtnosti od 314/100.000 stanovnika spada među zemlje u Europi koje imaju srednje visoke stope smrtnosti. Prosjek za zemlje Europske unije je 192,1/100.000 stanovnika, a raspon stopa je od 101/100.000 stanovnika u Francuskoj do 541/100.000 u Bugarskoj. U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije 218, Austrije 187, Italije 159/100.000 stanovnika, a nižu stopu od Mađarske – 380/100.000 stanovnika.
A što pokazuju karakteristične brojke za područje Grada Crikvenica ?
U Gradu Crikvenici je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti također na vrhu ljestvice. Od kardiovaskularnih bolesti je u petogodišnjem razdoblju (od 2014. do 2018.) umrla 271 osoba, odnosno 39,8% ukupno umrlih. Kardiovaskularne bolesti su bile uzrok smrti kod 43,7% umrlih žena i 36,1% umrlih muškaraca.
Udio smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti na području Grada Crikvenica veći je za 2,9 indeksnih poena (7,9%) u odnosu na ukupno područje Primorsko-goranske županije. Udio umrlih žena u Gradu Crikvenici je veći za 3,5 indeksnih poena (8,7%), a udio umrlih muškaraca je veći za 2,4 indeksna poena (7,1%).
U usporedbi s 14 gradova Primorsko-goranske županije, Grad Crikvenica se nalazi na drugom mjestu po udjelu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u ukupnom broju umrlih. U gradovima Primorsko-goranske županije raspon udjela smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti je od 31,5% u Gradu Cresu do 43,4% u Gradu Novom Vinodolskom.
Zaključno mišljenje o ovoj temi
Cijena koju plaćamo tehnološkom razvoju jest sve manja tjelesna aktivnost a povezano s time sve lošije zdravlje i sve veći trošak za zdravstveni sustav. S obzirom na razmjer problema, nužno je da učinimo nešto za sebe i svoje zdravlje, a roditeljska obveza nam je poticati i usmjeravati djecu na redovite tjelesne aktivnosti.
Uz nas kao pojedince nužno je i odgovornije djelovanje države i lokalne zajednice, a sve sa ciljem da bi se trend preokrenuo.
No, dok se ti glomazni aparati ne pokrenu, mi možemo već sutra početi s redovitim tjelesnim aktivnostima, možemo biti aktivni i vježbati zajedno sa svojom djecom, prijateljima ili susjedima. To ne mora uvijek biti u nekom od 33 sportske udruge koje djeluju u našem gradu, to može biti redovita šetnja, pomaganje u kućanskim poslovima i slično. Nikada nije kasno započeti s redovitim tjelesnom aktivnostima s time da je preporučljivo započeti s kraćim aktivnostima, postupno ih povećavati do minimalno 30 minuta umjerenih vježbi na dan tijekom 5-6 dana u tjednu.