Fotografije: Preradovićeva ulica će još samo nekoliko dana ovako izgledati
Sve je spremno za početak radova na preuređenju Preradovićeve ulice u samom središtu Crikvenice. Ova ulica u kojoj se između ostalog nalazi i Gradska vijećnica dosad nije izgledala nimalo reprezentativno, stoga je bilo krajnje vrijeme da se ona uredi. Prema predviđanjima preuređenje Preradovićeve ulice bit će završeno do početka ožujka sljedeće godine. Vlasnici "Toša" i "Vanile" popularnih ugostiteljskih objekata počeli su uklanjati postojeće terase, a fotografije koje objavljujemo će za nekoliko dana samo svjedočiti kako je Preradovićeva godinama izgledala.
Uzgred, sigurno jako malo vas zna nešto više o Petru Preradoviću, onome po kojima se ulica zove, stoga objavljujemo njegovu sažetu biografiju:
O Petru Preradoviću
Petar Preradović rodio se u Grabrovnici kraj Pitomače 1818. godine od oca Ivana Preradovića i majke Pelagije rođene Ivičić. U obitelji Ivana i Pelagije Preradović pored sina Petra bile su još dvije kćeri, Marija i Ana. Djetinjstvo i školske dane proveo je Preradović u Grubišnom Polju, odakle mu je bio otac, vojni dočasnik, i Đurđevcu. Nakon očeve smrti, 1828. godine, brigu o Petrovom školovanju preuzima vojna uprava te pohađa vojnu akademiju u Bjelovaru, zatim u Bečkom Novom Mjestu, gdje je pisao njemačke stihove s izrazitim obilježjima romantizma i dobio poticaje za rad na narodnom osvješćivanju. Tijekom školovanja u Bečkom Novom Mjestu prelazi s pravoslavlja na katolicizam što je bilo uvjetovano njezinim statutom jer napredovanje u vojsci nije bilo moguće ako budući časnik nije bio rimokatolik. Susret s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim, 1840. godine, znatno je utjecao na "povratak" materinjem jeziku i pobudio zanimanje za hrvatsku kulturu te političku i gospodarsku situaciju. Gotovo čitav život proveo je izvan domovine, a književnošću se bavio koliko mu je dopuštala časnička služba (generalski čin). Svoj entuzijazam posvetio je ilirizmu, u čijoj je "drugoj fazi", uz Stanka Vraza i Ivana Mažuranića, postao najutjecajniji pjesnik. Pjesmama izražava brigu za hrvatski jezik, privrženost slavenskoj koncepciji i iskreno domoljublje. Car i kralj Franjo Josip I. odlikovao je Petra Preradovića plemstvom 24. veljače 1864. godine te ujedno donirao pjesniku dio osobne riznice pošto se je Preradović u tom trenutku nalazio u lošoj financijskoj situaciji. Petar Preradović umro je 18. kolovoza 1872. godine u austrijskom mjestu Fahrafeldu a pokopan je 21. kolovoza 1872. godine u Beču. U omladinskom društvu Velebit u Beču potekla je zamisao, koja je bila općeprihvaćena, da se pjesnikovi posmrtni ostaci prenesu u Zagreb. 11. srpnja 1879. godine izvađeni su njegovi posmrtni ostaci i s bečkog groblja preneseni u arkade Mirogoja gdje je pokopan 14. srpnja 1879. godine. Tadašnji gradonačelnik Zagreba August Šenoa održao je nadahnut govor te spjevao Himnu Petru Preradoviću koju je uglazbio Ivan pl. Zajc. Nadgrobni spomenik Petru Preradoviću, Domovina polaže cvijeće na pjesnikov Spomenik (1878.) izradio je kipar Ivan Rendić.
crikva.hr