Prva stranica prijepisa darovne povelje Nikole IV (iz 17. stoljeća)
Vraćamo se ponovno Ratimiru Greguriću i njegovoj Građi za povijest Crikvenice.
O crikveničkim pavlinima je dosta napisano, ali je zanimljivo vidjeti što je on o njima napisao prije sedamdeset i pet godina.
Crikvenički pavlini – Prve poznate vijesti o crikveničkoj župnoj crkvi
- Kada je naša crkva sagrađena, ne znamo, ali iz povelje kneza i hrv. Bana Nikole IV. Frankopana izdane 14.8.1412. u Modrušu vidi se, da je već tada /poč. XV v./ bila stara i zapuštena, pa možemo prema tome suditi da je sagrađena barem početkom XIV.v. ili je još starija.
Pomenuta je povelja izdana prigodom predaje novosagrađenog samostana Pavlinima. Historik E. Laszowski u knjizi Gorski Kotar i Vinodol veli da je ova povelja krivotvorena. /str. 210/11/., no u svojoj knjizi Hrvatske povjesne građevine govoreći o toj istoj povelji /str. 68/ ne spominje ništa da bi bila krivotvorena.
Ni M. Sladović koji u svojoj Povjesti biskupija senjske i modruške navodi u originalu cijelu povelju i ne spominje ništa o krivotvorenju. Povelja se čuva u arhivu kaptola senjskoga.
Rečenica koja u povelji govori o našoj crkvi u prijevodu Dragutina Truxa glasi: „Pošto smo vidjeli da je naša stara zavjetna crkva uzašašća sv. Marije uz more u Vinodolu-Crikvenici u neredu radi onih /svećenika/ koji njome upravljaju, te smatrajući da je naš život kratak i da je ovaj himbeni svijet tašt, i jer osobito poštujemo časne muževe redovnike pustinjačkog reda svetog Pavla prvog pustinjaka , koji polažu zavjete na pravilo bl. Augustina biskupa i priznavaoca, podižemo im samostan uz ovu našu crkvu u Crikvenici, tako da će oni biti dužni njom upravljati i da će se moći služiti njenim datacijama, da će u njoj moliti Boga za nas, za naše predšasnike i za cijelo kršćanstvo, za sva buduća vremena./
Knez Nikola zove crkvu „naša“ iz čega možemo zaključiti da su je Frankopani sagradili, ili barem da se je nalazila na njihovom zemljištu. Pavlini su crkvom upravljali za čitavo vrijeme što su boravili u Crikvenici, naime kroz skoro 4 stoljeća /1412-1788/, a poznato je da su nakon požara na Kotoru g.1776. dali u svom samostanu sklonište kotorskom župniku Fabijanu Pavlu Radetiću.
Vjerojatno je kao župna crkva služila jedno vrijeme kapela sv. Ante Padovanskog koja se je nalazila na Gorici a srušena je g.1934., a tada Pavlini posuđuju svoju crkvu novoj župi. Nakon odlaska Pavlina njihova je crkva postala stalna župna crkva crikvenička što je i danas. Pomišljalo se već više puta da ju se sruši i na njenom mjestu podigne nova, no odustalo se uvijek od toga jer se nije htjelo ovu starinu uništiti.