1 - Hrvatski sokol 1922. g.
2 - Fanfara Hrvatskog sokola 1929. g.
Iz zapisa Ratimira Gregurića:
- Od spomenutog hotela "Miramare" odvaja se od glavnog šetališta drugo šetalište nazvano imenom najzaslužnijeg čovjeka za razvitak Crikvenice, pok. kotarskog predstojnika Milana Ključeca te vodi uz niski brežuljak između samih parkova i villa sve do ulaza u veliki park hotela "Therapie". Odavle kreće desno i penje se još više, opet između villa, dok se ne spoji sa ulicom Kralja Tomislava upravo kraj mjesta gdje se ova ulica spojila sa ulicom Pavla Radića. Drugi odvojak Ključecovog šetališta spušta se niz Therapijski park uz prostrana tenis igrališta k moru gdje se kod Crnog mola spaja sa Strossmayerovim šetalištem.
Crnim molom zove narod lijepo malo pristanište, koje je bilo negda sagrađeno za hotel "Therapiu" i njene goste, a kasnije je bilo prepušteno udarcima mora i zubu vremena koji su učinili svoje, pa danas Crni molo prilično nakazno izgleda. Šteta!
Od Crnog mola vode dalje tri ceste. Jedna, prekrasno šetalište, vodi uz samo more prema Sv. Jeleni uz ville i ljetnikovce, a iznad nje nešto više vodi druga nedovršena cesta, pučki zvana "kukuruzna", jer su radnici koji su na njoj radili primali nadnice u kukuruzu. Treća, posve nova, vodi kroz novu četvrt vila koja se ovdje izgrađuje.
Moguće je ipak najljepši ures mjesta veliki krasni kupališni perivoj koji se prostire uz plažu. Taj je perivoj manji od Therapijskog i nema toliko egzotičnog bilja kao ovaj, ali je ipak u njemu uvijek živahnije, jer je pristupačniji i na ljepšem položaju, a pun divnih nasada. Vitki čempresi, koji u našem primorju ukrašuju sva groblja i parkove, izmjenjuju se sa agavama, lovorom, i drugim južnim raslinama, a svi puteljci obavijeni su gustim ružmarinom koji tako ugodno miriše. U sredini parka sagrađen je paviljon za glazbu, a nedaleko njega postavljena je g. 1932 velika spomen-fontana na dva mlaza, da potsjeća na važan događaj za Crikvenicu, na otvaranje velikog vodovoda iz Žrnovnice kod Novoga. Na fontani je stajao natpis koji je u prevratu g.1941 uklonjen.
Čitavim ovim krajem oko kupališta dominira velebni hotel Therapia, sagrađen g. 1896. Veliki ovaj hotel uređen je najudobnije, a broji 120 soba. Već u prve dane crikveničke kupališne povijesti u tome su hotelu ljetovale najpoznatije aristokratske obitelji iz Mađarske i Austrije, a dolazile su ovamo i okrunjene glave, kako ćemo vidjeti kad budemo govorili o povijesti Crikvenice kao kupališta.
Crikvenica je danas poznata po cijelom kulturnom svijetu kao vodeće kupališno mjesto na hrvatskom Jadranu. U nju dolaze turisti iz čitavog svijeta. Ona je glasovita sa svoje plaže, sa svojih parkova i šetališta, a naročito sa svog krasnog geografskog položaja. Klima je u Crikvenici vrlo blaga, pa zato dolaze i zimi gosti u to naše divno kupalište, jer iako se ne mogu kupati u moru, godi im ovaj zrak koji ne zna za prašinu ni za maglu.
Crikveničani su poznati kao i svi primorci po svijetu kao vrsni zidari. Nema većeg mosta i veće palače u svijetu na kojoj na kojoj nije radio hrvatski primorac! "Novac i primorac" kako je rekao general Vukasović. Kao zidari ističu se naročito Brozičevići, Veljačići /najstarije crikveničko pleme/ , Zoričići, Župani, Škijlani , Benići i Krištafori, dok su kao ribari na glasu naročito Cari, Stipanići, Stojčići, Ivančići i Vičići.
Crikvenički ribari i danas su pozivani u daleki svijet, gdje god se osjeća potreba stručnih ribara i ribarskih instruktora. Nedavno su mnogi Crikveničani otišli u Palestinu kao instruktori tamošnjim ribarima. Domaći ribari posjeduju sve vrsti mreža, a zadnjih desetak godina imaju par brodova-tunolovaca, sa specijalnim mrežama za lovljenje tuna. U mjesecu studenom g. 1932 ulovili su ribari sa ovim brodovima u jednom lovu šest tona tuna!
Narod crikvenički dobar je, čestit i miran. Nadasve ljubi svoju rodnu grudu i ne zaboravlja je nikada, pa ni onda kad dugi niz godina boravi u tuđem svijetu, kamo ga često natjera težak i nemoguć život kod kuće. Najviše ljudi odlazi iz našeg kraja na rad u Afriku, Australiju i obje Amerike, a prije su odlazili mnogo i u Francusku. Mnogi izgubi život u dalekome svijetu, a toliko ćemo ih sresti koji su izgubili svoje zdravlje u rudnicima Kalifornije ili Južne Afrike, a sada su se vratili, da zadnje dane provedu u ljubljenoj domovini i da jednog dana legnu na vječni počinak tamo na groblju kod sv. Ivana u sjeni čempresa, kraj svojih pređa. Dobar je naš svijet, i baš radi toga mnogo stradava i kod kuće i u svijetu.
Današnja Crikvenica nije brojem velika. Broji nešto preko pet hiljada stanovnika. U Crikvenici je sijelo Kotarske oblasti, te Općine i rkt župe. Puk je isključivo hrvatske narodnosti i rimokatoličke vjere.
Pod crikvenički kotar spadaju općine: Crikvenica, Selce, Sv. Jakov, Grižane-Belgrad i Drivenik, a u crikveničkoj su općini slijedeća sela: 1. župa Crikvenica: Benići , Dolac, Draga Gornja i Dolnja, Dvorska sa Podvorskom, Kotor, Ladvić, Sopaljska, Šupera i Zoričići. 2. župa Sv. Jelena: Sv. Jelena, Dramalj, Lokvice, Manestri i Selce.