1 - Radnice s djecom u biljevištu Pod Badanj prije Prvog svjetskog rata
2 - Aleja u Strossmayerovom šetalištu između dva rata.
Veliko ravno zemljište između Vinodolske i Frankopanske ulice te potoka Dubračine, danas još pokrivaju polja, ali u blizoj budućnosti sigurno će se i ovdje izgraditi jedna nova četvrt moderne Crikvenice. Mali trokut zvan Petak, između Frankopanske ulice i mora, djelomično je već izgrađen. Najljepši dio Petaka je spomenuti park, koji pomalo propada.
Vratimo se po drugi puta na naš trg Cirkul i popnimo se uz podružnicu Praštedione strmom uskom ulicom zvanom "Gorica". Na Gorici je smješten rkt župni ured. S njenog vrha odvajaju se četiri manje ceste. Prva /Gundulićeva/ se spušta prema istoku i kraj Kotarskog suda utječe u Vinodolsku ulicu upravo na mjestu gdje ova završava. Druga /Jurišićeva/ vodi nešto sjevernije do brda Kalvarije, gdje je pobožni narod g.1905 podigao kameno raspelo podno kojega su kipovi žalosne Majke i Ivana Apostola. Treća ulica (Basaričekova) koja vodi kao nastavak Gorice prema selu Sopaljskoj zove se pučki radi svoje duljine "Dužica". Zadnja ulica koja odavle vodi jest ulica P. Radića. Ona vodi na zapad i probija se između starih kućica daleko naprijed prema četvrti villa, dok se ne spusti do ulice Kralja Tomislava, s kojom se nedaleko Kotarske oblasti spaja. Na početku ulice P. Radića podigli su franjevci provincije sv. Jeronima g. 1930 svoj samostan, a nekoliko godina kasnije veliku crkvu sv. Antuna Padovanskog, na mjestu gdje je prije stajala mala kapelica posvećena istome svecu.Nova crkva još nije dovršena, ali nadamo se da će marni oo.franjevci pomoću Božjom dovršiti ovo velebno djelo, koje su tako reći iz ništa stvorili.
Na padini brežuljka ispod crkve sv.Antuna stisle su se brojne starinske kućice. To je stara "Kala", staro ribarsko naselje, srž Crikvenice. Spustimo se Kalom do Cirkula odnosno do početka ulice Kralja Tomislava. Ovo je, kako smo već rekli, ime za dio riječko-senjske ceste koji prolazi Crikvenicom od Cirkula do hotela Therapie. U ovoj ulici smjestile su se u glavnom privatne kuće, ali ima i nekoliko dućana i ureda. Na najljepšem dijelu ulice sagrađena je zgrada Kotarske oblasti. Cijela je ulica katranisana /kao i sve ostale ulice i šetalište osim Vinodolske ulice/, a gotovo čitava je izgrađena i stalno se dalje izgrađuje.
Glavna i najljepša crikvenička ulica je Strossmayerovo šetalište, koja počima na Cirkulu, kraj malog parka uz more. Odavde pa sve tamo do crnog mola vijuga ova krasna promenada, centar kupališta Crikvenice, stjecište najotmjenije publike, domaći korzo, i najljepša cesta možda u cijelom Hrv. Primorju, između bujnih nasada šarenog cvijeća i zelenih sagova trave, čas uz samo more, čas uz parkove, čas uz vile, hotele i pensione, koji se nižu sve tamo do hotela "Miramare", a odavde dalje nastavlja se niz villa i ljetnikovaca. Na početku promenade podiglo je Društvo za napredak Crikvenice g. 1939. spomenik vođi i učitelju Hrvata pok. Stjepanu Radiću, rad domaćeg sina akad. kipara Z. Cara.
Duž cijelog malog parka na obali te dalje uz šetalište sagrađena je uz more kamena kolonada, a uz nju postavljene su klupe za odmor šetača. Najveći i najljepši dućani izmjenjuju se ovdje sa hotelima, a tamo na malom trgu pred hotelom "Miramare" diže se crikvenički ton-kino „Jadran" i do njega najveća crikvenička kavana. Ovdje je u blizini također općinsko kupalište, na kojeg se odmah nastavlja crikvenička plaža po kojoj je Crikvenica postala glasovita. Ova prirodna plaža nastavlja se kilometrima daleko. U vodi je tlo pjeskovito, a voda vrlo plitka, tako da se i najmanja djeca mogu kupati bez nadzora, bez bojazni da bi se mogla utopiti.