U preostala četiri grada (Hreljin, Bakar, Trsat i Grobnik), koji su u povijesnom smislu pripadali području Vinodola i nalaze se sjeverozapadno od Vinodolske doline, reljef se bitno razlikuje, i tu se zone primorskoga, poljoprivrednoga i krševitoga pojasa (koje se u dolini jasno razlikuju) međusobno preklapaju te između njih ne postoji jasna granica. U tom dijelu povijesnoga Vinodola je manje plodne zemlje i vodotokova dok je cestovni put i pristup prema Gorskom kotaru i zaleđu ovdje položeniji, blaži i lakši nego u Vinodolskoj dolini.
Slojnice nam ukazuju da, promatrajući od mora prema kopnu, teren u Vinodolu naglo i strmo raste. Planinski vrhovi viši od 1.000 m (Medviđak 1.026 mnv, Kobiljak 1.085 mnv) udaljeni su od mora u Vinodolskom kanalu samo između 7 i 10 km što znači da teren prosječno raste više od 100 metara po kilometru, ponegdje čak i više od 150 metara po kilometru. Najdrastičnijni je visinski skok i najstrmiji teren iznad Bribira i Grižana gdje se na 1 kilometar udaljenosti od tih mjesta teren diže za 300 i više metara.
Upravo ta prva planinska kosa iznad Drivenika, Triblja, Grižana i Bribira koja je od mora udaljena otprilike 5 km, s prosječnom visinom između 500 i 600 m, „obrubljuje“ Vinodol i čini njegovu prirodnu granicu. Sjeveroistočno od „ruba“ Vinodola između 600 i 800 mnv pruža se brdska visoravan, nakon čega slijede planinski vrhovi nerijetko viši od 1.000 m.
Posljedica ovog strmog terena, koji prirodno štiti Vinodol, je otežana prometna komunikacija prema zaleđu i Gorskom kotaru koji je otvoreniji i pristupačniji s kontinentalne strane, a zatvoreniji i manje pristupačan s morske, vinodolske strane. Tek izgradnjom Karoline, Lujzijane i Rudolfine u 18. i 19. st. omogućena je cestovna povezanost Vinodola sa zaleđem i to preko Plasa i Zlobina (Karolina), Gornjeg Jelenja (Lujzijana) i Banskih vrata i Stalka (Rudolfina).
Nakon mnogih stoljeća prometne nepovezanosti ili slabe povezanosti Hrvatskog primorja i Vinodola s ostatkom Hrvatske tek je 2008. godine završen puni profil autoceste Rijeka – Zagreb čime je modernom prometnom komunikacijom povezana primorska i kontinentalna Hrvatska.
(nastavak slijedi)