Na području Grada Crikvenica aktivno djeluju 33 sportska kluba u 20 sportskih grana. Odabrati se može neki od sljedećih sportova: atletika, biciklizam, boćanje, borilački sportovi (savate, taekwondo), bridž, jedrenje, košarka, kuglanje, nogomet, odbojka, pikado, planinarenje, plivanje, ronjenje, rukomet, sportski ribolov, sportska rekreacija, stolni tenis, šah i vaterpolo.
Koji sport odabrati
Glavni čimbenik pri ovoj odluci bi trebala biti djetetova želja. Preporuka je da roditelji odvedu dijete na neki sportski događaj pa će djetetova reakcija biti dobar pokazatelj kojim sportskim aktivnostima teži.
No, u odabiru bi isto tako bilo važno uzeti u obzir tjelesne karakteristike djeteta te njegove psihološke osobine. Naime, smatra se kako sportovi u kojima ima fizičkog kontakta nisu prikladni za djecu sklonu tjeskobi. Stoga je tu djecu najbolje usmjeriti u sportove gdje nema fizičkog kontakta. Djecu koja su u igri sklonija šali i nemaju toliko snažnu volju, bolje je usmjeriti u neke od sportova u kojima nije nužan toliko fanatičan pristup, a trening pruža veće zadovoljstvo.
Odlike pojedinih sportova
Individualni sportovi su preporučljivi prvenstveno za djecu koja se žele baviti sportom i po svojoj su prirodi pretežito individualci. U tim sportovima dijete ovisi o sebi i ne može prebaciti odgovornost na suigrače.
Zbog toga mu je iznimno važna roditeljska potpora i poticaj, ali ga nipošto ne treba prisiljavati da se nastavi baviti tim sportom ako se zbog mogućih poraza osjeća deprimirano i demotivirano.
Timski sportovi razvijaju osjećaj zajedništva.
Borilački sportovi dobro utječu na razvoj samopouzdanja i psihofizičkih sposobnosti djeteta, usavršavaju reflekse, jačaju cijelu muskulaturu i kardiovaskularni sustav. U borilačkim sportovima postoje vrlo stroga pravila ponašanja, nema "prljavih" radnji, što dijete uči da poštuje sebe i druge.
Vanjski utjecaji na odabir sporta
Čimbenici koji su često puta najvažniji su udaljenost i dostupnost sportskih klubova.
U slučaju da roditelj nema mogućnost svakodnevno dijete voziti na trening i dolaziti po njega, zasigurno je da upisivanje na sport koji se trenira na drugom dijelu grada nije baš najbolja opcija. Iako u početku dijete veliku udaljenost do mjesta treniranja ne doživljava kao problem, zasigurno je kako će to s vremenom postati veliko opterećenje. U tom bi slučaju upisivanje na neki drugi sport ili pak u manji sportski klub bilo bolje rješenje. U konačnici, za dijete je najvažnije da se druži i zabavlja.
Ovu problematiku su vrlo uspješno riješili u susjednoj Sloveniji u kojoj je donesen zakon prema kojem od 1. veljače 2020. godine svi registrirani sportaši, sa statusom učenika ili studenta, imaju pravo na besplatan javni prijevoz. Kvaliteta tog rješenja nema samo financijski i poticajni značaj već i sustavno registracijski. Naime, da bi sportašica ili sportaš ostvarili spomenuto pravo oni moraju biti uvedeni u jedinstveni sustav evidencije sportaša.
Podrška roditelja
Česta roditeljska greška je i prekomjerna briga za djetetov sportski uspjeh što može jako opterećivati dijete i uzrokovati dalekosežne posljedice. Za dijete koje se bavi sportom potpora okoline je vrlo važna.
Koliko će ono biti ustrajno u svom bavljenju sportom, vrlo često ovisi o tome koliko su roditelji spremni uložiti dio svog vremena u sportsku aktivnost djeteta. Vožnja na trening ili natjecanje, briga o prehrani i pranje dresova samo su neki od poslova koji postaju roditeljska dužnost.
Za napredak djeteta je isto tako važna i dobra komunikacija između roditelja i sportskih trenera. Pritom je vrlo važno da roditelji znaju do koje se granice smiju upletati u posao trenera. Autoritet trenera ne bi trebali pred djecom dovoditi u pitanje zato što u suprotnom mogu izazvati zbunjenost kod djece.
Za dijete je najvažnije da se na sportskoj aktivnosti dobro zabavlja i druži s vršnjacima.
Postavljanje nerealno visokih ciljeva pred njega može izazvati gubitak vjere u sebe te trajno poremetiti odnos između roditelja i djeteta.
