U Muzeju Grada Crikvenice od srijede možete razgledati izložbu Više od svjetla i soli – 200 godina hrvatskih svjetionika. Izložba je nastala povodom velike obljetnice svjetionika Savudrija - prvog svjetionika na Jadranu. Gostujuća izložba Hrvatskog pomorskog muzeja Split i poduzeća Plovput krenula je na svoje putovanje još 2018. godine, a za ovu je priliku u suradnji s Muzejom Grada Crikvenice dodatno proširena temom o našim lokalnim lanternama koje već gotovo 150 godina pomažu u plovidbi Vinodolskim i Tihim kanalom.
Tijekom povijesti Vinodolskim je kanalom prolazila jedna od unutrašnjih plovidbenih ruta Jadrana. Zbog čestih loših vremenskih uvjeta, posebice jake bure, kanal je oduvijek slovio kao opasan, pa su ga pomorci rado zaobilazili. Prema Riječkom zaljevu češće se plovilo kroz Kvarnerić, kanal između Krka i Cresa, te kroz Vela vrata između Istre i Cresa. Osim bure, u kanalu je u prošlosti prijetila opasnost od gusara. Sve do kraja 18. stoljeća kanal je granični prostor između habsburškog teritorija na kopnu i mletačkog otoka Krka.
Pomorski se promet na obali od Bakra do Senja intenzivnije počinje razvijati tijekom 18. stoljeća. Mala obalna plovidba jedrenjacima odvijala se većinom danju. Osim u luke, brodovi se za lošeg vremena sklanjaju u brojne sigurne uvale s uređenim privezištima.
Velike promjene u načinu plovidbe nastupaju u 19. stoljeću. Mađarski dio monarhije od 1850-ih počinje razvijati Rijeku kao svoju glavnu izvoznu luku. Nakon što je 1873. izgrađena željeznica Budimpešta – Rijeka, grad ima sve preduvjete za snažan industrijski rast, a njegova luka početkom 20. stoljeća postaje desetom najvećom lukom u Europi po veličini i prometu. Velika državna ulaganja u pomorsku infrastrukturu na širem području Rijeke odvijaju se preko Pomorske oblasti za Ugarsko-hrvatsko primorje koja od 1870. godine intenzivno uređuje plovidbene putove – gradi lukobrane, gatove, rive i lanterne. Jedan od pristupa riječkoj luci prolazi kroz Vinodolski kanal u kojem je od 1873. do 1876. godine postavljeno sedam lanterni. Njihov se broj do 1908. povećao na jedanaest. Razvojem parobrodarskog prometa i uspostavom redovitih linija, najviše na relaciji Senj – Rijeka, pomorski promet u kanalu raste, stoga je pomorska signalizacija bila nužna za sigurnost plovidbe. Tijekom čitavoga 20. stoljeće nastavljaju se graditi nove lanterne, a postojeće modernizirati. Danas u Tihom i Vinodolskom kanalu imamo čak dvadeset i četiri obalna i lučka svjetla te jedan svjetionik. Iz Muzeja Grada Crikvenice javljaju da će se u srijedu 16. lipnja, umjesto službenog otvorenja izložbe, organizirati kratka individualna razgledavanja u društvu kustosa. Obilasci će se održati u vremenu od 18:00 do 20:00 sati. U isto vrijeme možete razgledati i drugu izložbu u crikveničkom muzeju Miće barke – brodomaketarstvo Slobodana Cara.
Muzej Grada Crikvenice je tijekom ljeta otvoren svaki dan dvokratno od 9:00 do 13:00 i od 18:00 do 22:00 sata.
Tea Rosić
Foto: Miro Matejčić i Dalibor Jud