1 - Iz matične knjige župe Grižane
2 - Obiteljska grobnica dr. Mihovila Barca na Mirogoju
3 - Obiteljski grob Luke Barca u Grižanama na Groblju sv. Ana
Dr. Mihovil Barac (1864. - 1951.)
Premda je doktor Mihovil Barac bio jedan od prvih liječnika s vinodolskoga područja (djelovao je krajem 19. i u prvoj polovici 20. st.) koji je službujući diljem Hrvatske, a i u rodnom kraju, ostvario zavidnu karijeru, o njemu i njegovu djelu se, osim u uskim liječničkim krugovima, malo zna.
Rođen je u selu Mavrići u Grižanama 22.10.1864. od oca Luke i majke Barbare r. Mavrić. Otac Luka (po njemu je čitava obitelj Barac dobila nadimak – Lukini), bio je poduzetnik i posjednik, što mu je omogućilo da financira sinu fakultetsko obrazovanje. Mihovil Barac osnovnu je školu završio u Grižanama, gimnaziju u Senju, a diplomu liječnika opće medicine stekao je na Medicinskom fakultetu Carskoga i kraljevskoga sveučilišta u Grazu.
„Prvi podatak o dr. Mihovilu Barcu, kao studentu medicine, dobiven je 1889. Dana 19. prosinca 1889. krštena je Zora Lešner [1] čiji otac je bio mjernik, a krsni kumovi su bili gospodin Mihovil Barac medecinar i gospodična Margareta Sacchi učiteljica. Krštenje je obavio duhovni pomoćnik Dragutin Turković.“[2]
Za vrijeme svojega djelatnoga vijeka dr. Mihovil Barac radio je kao općinski liječnik te gradski i županijski fizik u Bribiru, Čazmi, Novom Vinodolskom, Senju, Slavonskoj Požegi i Zagrebu. Svoj je radni vijek završio u Zagrebu kao sanitetski referent u Inspektoratu ministarstva narodnoga zdravlja. Uz sve ostale liječničke poslove dr. Barac posebno se je isticao i bio uspješan pri porođajima, naročito težim, kada je nerijetko obavljao i zahtjevne operativne zahvate.
„Iz opsežnih zapisa u maticama rođenih, manje u maticama umrlih, krajem 19. i početkom 20. st. dobiveni su podatci da je dr. Mihovil Barac, općinski liječnik u Bribiru, vodio teže porođaje. Uz to, krstio bi plod u utrobi majke (in utero) prije operativnog zahvata (embriotomija) da bi spasio život majke.“[3]
Dr. Mihovil Barac je u narodu, naročito u rodnom vinodolskom kraju, bio cijenjen i poštovan i kao čovjek i kao liječnik. Bio je stručan liječnik, ali i liječnik praktičar, posebno osjećajan prema siromašnima kojima nije naplaćivao svoje usluge.
Umro je u Zagrebu 20.2.1951. i pokopan u obiteljskoj grobnici na Mirogoju.
Zanimljivo rodoslovlje dr. Mihovila Barca – njegov zet bio je dr. Antun Barac
Luka Barac (1831. -1917.) oženio se 1862. za Barbaru r. Mavrić (1844. -1932.) i u tom braku je rođeno troje djece: Mihovil, Katarina i Cecilija.
1. Dr. Mihovil Barac (1864. - 1951.) oženio se 1903. u Zagrebu za Josipu r. Obradović s kojom je imao troje djece: Nevenku, Nadu i Bogoslava. Starija kći Nevenka (1904. - 1988.) se 1926. udala za poznatoga Vinodolca, književnog kritičara i povjesničara, dr. Antuna Barca (1894. - 1955.). Njihova mlađa kći bila je Nada (1906. - 1984.), a najmlađi je bio sin Bogoslav (1907. - 1990).
2. Katarina (1867. - 1954.), Mihovilova sestra, udala se 1889. za Aloisa Loeschnera, porijeklom Austrijanca, (1855. - 1919.). Loeschner je bio ugledni mjernik (geometar), jedan od rijetkih u to vrijeme, poznat po geodetskoj izmjeri i izradi niza nacrta, kako privatnih tako javnih objekta u našem kraju.
Katarina i Alois Loeschner imali su tri kćeri: Zoru, Vlastu i Ljuboslavu. Najstarija je bila Zora, udana Zastavniković, (1889. - 1968.) poznata učiteljica u Crikvenici. Dvorana „Zora“ u današnjoj crikveničkoj „Staroj školi“ dobila je ime upravo po njoj. Njihova druga kći, imenom Vlasta (r. 1892.) udala se 1914. za Ljubomira Glavana, bankarskog činovnika na Sušaku. Najmlađa kći Ljuboslava (r. 1895.) udala se 1923. za učitelja Aleksandra Širolu.
3. Cecilija (r. 1869.), mlađa Mihovilova sestra, udala se 1889. za Dragutina Šepića (1864. - 1910.) koji je bio dugogodišnji učitelj u školi u Blaškovićima sve do svoje smrti 1910. U braku Cecilije i Dragutina Šepića rodila se kći Dragica (1890. - 1938.) koja se 1913. udala za odvjetnika dr. Vilima Tausanija.
______________________________________________
[1] Zora Lešner (Loeschner) je nećakinja Mihovila Barca, kći njegove sestre Katarine.
[2] Aleksandra Frković: „Povijest medicine vinodolskoga kraja u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća“, 2017. [3] Ibidem.