Va Triblju smo zadnji četrtak na Poberikusi Mesopustu zibirali ime ko je trebalo duhovito ožigosat lošu karakternu osobinu, pojavu ili čin z lokalne ili šire ili pak više razine. To ni bilo vavik uspješno pa su nan jedno vrime, čak tri leta za redon, Mesopusti, zbog manjka duha i mašte, imeli ime - Miljenko I, Miljenko II i Miljenko III !
Prije mesopusne nedilje se nikad ni obahivalo kuće, ni pozdravljalo ukućani nego samo od nedilje do utorka do polne i to kuliko se je dospelo i samo ako su domaćini dočekali krabunosi.
Tribaljski mladići „Beli“ posjećivali su samo kuće kadi su bile divojke za ženit, posebno kadi su jin bile frajarice. Totu jin je bil najčešće prirejen pravi štov - morala se je divojka pokazat kuliko vredi.
Va isto vrime sela su obahivali grdi krabunosi - zvali smo jih mumine. Uhucali su „ihuhu, uhuhu si čul čuješ, dajte pet šest“ i pobirali jaja, naranče, jabuke, ki ča da.
Nigda , "dok je Bog po Zemlji hodil" i mesto bilo puno domaćih ljudi uhucani se je čulo na si kraji, a danas nit je domaćih ljudi - nit je ki uhucat, nit je komu prit, ali zato Općina dela vrtić na vrtić, stadion na stadion, knjižnicu na knjižnicu, a mladi ljudi nimaju kadi delat aš dela va Općini ni, jer na naših poslovnih zonah ostrugve i dirakve rastu, pa se moraju iseljavat, trbuhon za kruhon širon beloga svita.
Parada na Mesopust
Na sam dan Mesopusta, utorak zapolne, bila je parada ka je hodila od prvoga mosta do drugoga mosta va Triblju, a na čelu parade su vavik bili „Beli“ z hrvatskun bandirun. Va prošlon režimu to ni bilo moguće ako je naša trobojnica bila bez zvezde. To se je dogodilo za vrime Hrvatskoga proljeća kad su mladići zbog toga prošli tešku milicijsku torturu ku neki od njh nisu izdržali. Prvih desetak let Titove Jugoslavije su ovaj običaj zabranjivali, ali je narodna volja bila jača. Narod je razbijal zaključane vrata kako bi parada mogla uć va Tancaricu pa nisu uspeli zatrt običaj. Po završetku parade pročitala bi se sentenca, ko i sako leto osudil Mesopust, obznanila oporuka, a osuđenik važgal i za saki slučaj hitil va potok da se ne bi slučajno vratil. Ali to niš ni pomoglo jer se je, čin smo toga važgali zlegal novi.
Sentenca
Sentenca je va osmercu spivan opis sega ča se je događalo kroz pasano leto, ča treba kaštigat, va šaljivon tonu uz poštivanje određenih pravila. Sentenca mora imit rimu i ritam, mora bit napisana na tribaljskon dijalektu, mora bit smišna, a mora se razgovjetno pročitat. Ni ju lahko sastavit jer uz poznavanje dijalekta treba imit dovoljno duha i sposobnost da se našališ i na svoj i na ljuški račun. Osjetil san na svojoj koži kuliko je to mukotrpan posal jer san nikuliko let i ja sastavljal sentencu, sam ili va kumpanij z drugimi autori.
KUD „Vinodol“ Tribalj je 1976. leta po prvi put tiskal sentencu va ričkon „Tipografu“, a prikupljali smo i stare sentence z prijašnjh let, z namjerun da jih objavimo va knjigi. Najstarija ka je najdena je z 1927. leta i pisana je z rukun Draga Zgombića z Podsoplja. Autori kroz to vrime, ki su meni poznati, bili su: Drago Zgombić, Toma Franić Pepin, Boro Švast, Tomislav Gašparović Markun, Žarko Gašparović Markun, Vlado Gašparović Kokošina , Gordan Gašparović Markun, a sad ju sastavlja Dragan Brnčić Andričin. Karikature je risal Ivan Belobrajić.
Čista sreda
Na dan Čiste srede Tribaljska parada je pišice hodila do griškoga mosta Podbadanj kadi bi joj se priključila Griška parada i skupa bi šli va Crikvenicu. Va vrime Draga Baretića tadašnjega direktora hotela „Internacional“ i organizatora Mačkar va Crikvenici, krajen šezdesetih, našen običaju se je priključila cela regija, a parada je bila dugačka više od dva kilometra.
Da nas nikuliko usijanih glav va Crikvenici ni otiralo, jer, kao, moru i bez nas, pa se je se zatrlo, danaska ne bi bilo Ričkoga nego bi bil Crikvenički karneval. A uostalon, Grižanci pripovedaju kako su Griški krabunosi va to vrime, prvi paradiralii ričkin Korzon i pokazali Ričanon kako to mi delamo va Vinodolu. To jin se je dopalo pa su i sami nakon toga nastavili paradirat, tako da je naš kraj i va njihovon njazlu ostavili položak !
Predlažen da se obnovi ovu tradiciju parade va Crikvenici na Čistu sredu, jer bi maškare s cele regije jopet mesopusnu feštu završavale poli nas va Vinodolu, ča bi bila jako dobra reklama za turizam va našen kraju.
A Mesopust je bil, ni ga i jopet će prit i to za se vrime kuliko će bit svita i vika i nas Vinodolac! Bubanj i muzika, složno udaraj!
Žarko Gašparović Markun