Grad Crikvenica postavio dvije tunere u uvalama Bršćanovica i Perčin

Tunere i tunolov nekada su bile sastavni dio života ljudi na ovome području. Na potezu od Rijeke do Senja bilo ih je pozamašan broj – preko 60.
Po provedenom natječaju LAGUR-a Tunera, a u okviru mjere B. 1.2. TUNERE, Odlukom Ministarstva poljoprivrede – Uprave ribarstva, Gradu Crikvenici dodijeljena je potpora iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo u iznosu od 409.399,63 kune (54.336,67 eura). Grad je time, a u skladu s postojećim projektom, izgradio dvije tunere na lokacijama uvala Bršćanovica u Dramlju, te u uvali Perčin u Jadranovu. Tunere imaju  isključivo tradicijsko značenje i estetsku funkciju, a sastoje se od dva trupca koji su međusobno povezani drvenim daskama koje ujedno služe i za penjanje, dok je na vrhu tunere tzv. osmatračnica – košara također drvene konstrukcije.  

Budući da grad Crikvenica ima stoljetnu ribarstvenu tradiciju u kojoj su tunere u prošlosti imale značajnu ulogu za lokalne ribare, kao i za gospodarstvo našega primorskog kraja za koji je more oduvijek bilo izvor života, izgradnjom tunera vratila se prepoznatljiva vizura uvali Perčin u Jadranovu, a uvala Bršćanovica na Kačjaku  obogaćena je novim sadržajem koji će građane i goste Grada Crikvenice, odnosno mjesta Dramalj i Jadranovo, educirati o ribarstvenoj baštini crikveničkoga akvatorija upravo kroz priču o tunerama, tradicionalnim „pomagačicama“ lokalnih ribara. Cilj projekta je promocija i očuvanje ribarstvene i pomorske baštine te stvaranje prepoznatljivog amblema ribarstvenog područja. U tu svrhu u planu je tiskanje i višejezične informativne brošure.  

Tunera  u uvali Perčin u Jadranovu vratila je izgled uvali iz doba kada je tunera na ovom mjestu postojala. Pristup tuneri moguć je cestom i pristupnim pješačkim putem s njene sjeveroistočne strane.

Tunera na istočnom djelu poluotoka Kačjak predstavlja dio uređene plaže, a do lokacije vodi betonirani pješački put, šetnica. Nova tunera je izgrađena na istoj lokaciji na kojoj je vjerojatno najstarija tunera u Dramlju evidentirana u kartama iz davne 1862. godine.

Tunere će biti označene info tablama s tematikom ribarstvene povijesti putem kojih će se građani i posjetitelji dodatno informirati o funkcijama tunera i karakteristikama našeg ribarstvenog područja, ribarstvenoj i pomorskoj baštini i tako ovu lijepu priču o crikveničkim tunerama pronijeti nadaleko i naširoko.

Podijelite