U Republici Hrvatskoj je ustrojeno ukupno 128 gradova, od čega:
- 1 grad sa statusom glavnog grada RH te sa statusom grada i županije (Grad Zagreb),
- 24 grada sa statusom velikog grada,
- 36 gradova od 10.001 do 35.000 stanovnika,
- 67 gradova s manje od 10.000 stanovnika.
U pripremi izrade Nacionalnog programa športa 2019. – 2026., Kineziološki fakultet u Splitu je izradio analizu proračunskih izdvajanja za sport. Prilikom izrade analize gradove su podijelili u 4 skupine primjenjujući kriterij broja stanovnika. Grad Crikvenica je razvrstan u skupinu gradova od 10.001 do 35.000 stanovnika.
Hrvatski sabor je 12. srpnja 2019. godine donio Nacionalni program športa 2019. – 2026. U tom dokumentu zakonodavac navodi da su nestabilnost i nedovoljna financijska sredstva bitni ograničavajući čimbenici za razvoj sporta.
Temeljem javno dostupnih podataka prikupljeni su i analizirani podaci za svih 36 gradova u skupini gradova od 10.001 do 35.000 stanovnika. Podaci su prikupljeni za četverogodišnje razdoblje od 2015. do 2018. godine (za 2019. godinu podaci još nisu javno dostupni). Prikazani podaci se odnose na udio izdvajanja nenamjenskih proračunskih prihoda za financiranje redovnih programa javnih potreba u sportu.
Sažeti obrađeni prikaz spomenute analize rezultira sljedećim podacima:
- gradovi u skupini od 10.001 do 35.000 stanovnika prosječno su godišnje za redovne programe javnih potreba u sportu izdvajali 8,16% svojih nenamjenskih proračunskih prihoda,
- proračunska izdvajanja Grada Crikvenica za redovne programe javnih potreba u sportu iznosila su prosječno godišnje 8,23%,
- tri grada kod kojih je udio proračunskih izdvajanja za javne potrebe u sportu najveći su gradovi:
1. Kutina (16,79%),
2. Poreč (15,26%) i
3. Opatija (13,98%),
- tri grada kod kojih je udio proračunskih izdvajanja za javne potrebe u sportu najmanji su gradovi:
1. Knin (1,49%),
2. Novi Marof (2,72%) i
3. Duga Resa (3,54%)
- s prosječnim godišnjim izdvajanjem od 8,23%, Grad Crikvenica se rangira na 15. mjesto od 36 gradova,
- u analiziranom razdoblju udio izdvajanja proračunskih sredstava za redovne programe sporta u Gradu Crikvenici je bio najveći 2015. godine (8,86%), a najmanji 2017. godine (7,64%).
Gradovi koji su u gospodarskom smislu slični i usporedivi s našim gradom, a kojima je turizam najznačajnija gospodarska djelatnost, za sport izdvajaju znatno više proračunskih sredstava.
Grad Crikvenica je, u analiziranom četverogodišnjem razdoblju, prosječno godišnje za redovne programe javnih potreba u sportu izdvajao 3.325.000 kn, dok je primjerice Grad Poreč izdvajao 11.146.000 kn, gradovi Opatija i Rovinj oko 7.700.000 kn, a gradovi Makarska i Umag oko 6.000.000 kn.
Umjesto zaključka
Grad Crikvenica ima proračunskog potencijala za promjenu odnosa u području financiranja sporta, a također i kadrovskog potencijala potrebnog za organizacijske promjene sa svrhom kvalitetnije skrbi o razvoju sporta.
Prema mojem mišljenju, očekivana razina izdataka za redovne programe u području sporta u gradu na našoj razini razvoja trebala bi biti oko 12% nenamjenskih proračunskih prihoda, odnosno oko 5.500.000 kn. To bi i dalje bilo ispod razine ulaganja gradova usporedivo slične razine gospodarskog razvoja, ali bi ipak pridonijelo poboljšanju stanja.
Osobno smatram da međusobno povjerenje između nositelja lokalne javne politike i sportskih djelatnika nije na očekivanoj razini. Stoga očekujem osnaživanje međusobnog povjerenja te jačanje svijesti o svim pogodnosti i učincima koje sport donosi, od zdravstvenih, socioloških, pedagoških, do izuzetno značajnih direktnih i indirektnih ekonomskih efekata.
Ocjenjujem da je u mnogim područjima Grad Crikvenica iznad prosjeka, uspoređujući se s ostalim gradovima, pa mislim da bi tako trebalo biti i u području sporta.
