Bivši djelatnici "Jugolinije" obilježili 40. godišnjicu stradavanja broda "Dunav"

Na današnji dan prije točno 40 godina dogodila se jedna od najvećih tragedija u povijesti hrvatskog pomorstva. U strašnom nevremenu na Tihom oceanu nestao je brod "Dunav" riječke "Jugolinije" na kojem su bila 32 člana posade.

Priču u nestanku broda "Dunav" opisao je Darko Pajić na forumu Lokal patrioti Rijeka:
- Na svoju posljednju rutu "Dunav" je krenuo 20.11. 1980. iz kanadske luke Hamilton. Poslije gotovo 20 dana plovidbe "Dunav" je stigao otprilike do središta Tihog oceana i zapeo u strašnom nevremenu, izložen valovima većim od deset metara i orkanskom vjetru snage 12 bofora. Ta "oluja svih oluja" trajala je puna četiri dana nesmanjenom žestinom, te sve do 5. siječnja s tek neznatno manjom snagom vjetra.
Prva naznaka da nešto nije u redu stigla je 27. prosinca kada je u Upravu "Jugolinije" kapetan Srećko Vukoša poslao poruku o "skretanju "Dunava" s kursa zbog manjih oštećenja nastalih u nevremenu".
Nesretni kapetan pokušavao je pronaći spas u najbližoj luci, a ona je bila udaljena čak 700 nautičkih milja u japanskoj Yokohami. Promijenjen je kurs broda, obala Japana zakratko je postala novo odredište. Nešto kasnije "Dunav" je imao i vezu s brodom "Banija" dubrovačke "Atlantske plovidbe", koji je nažalost bio predaleko da bi mogao priskočiti upomoć. Te su poruke bile još dramatičnije. Naslućivale su tragediju, jer je javljeno kako more prodire u pramčano skladište, kao i da su polomljene prednje brodske dizalice. Pokazalo se da će to biti posljednji glas sa "Dunava".

Što se dalje dogodilo? Sve ostaje u sferi nagađanja. Je li razbješnjeli ocean raspolovio brod napola toliko brzo da nikome nije moglo biti spasa? Koliko je trajala agonija? Po prijeđenoj udaljenosti nakon promjene kursa dalo bi se procijeniti kako je havarirani brod plovio još pet-šest sati postupno gubeći stabilnost i naginjući se prema naprijed. Zar je nevrijeme bilo tako snažno da je svaki pokušaj spuštanja čamaca u more i evakuacije bio nemoguć? Upitno je jesu li u Upravi "Jugolinije" tada donesene najbolje odluke ili je bilo propusta. O stravi i užasu na brodu u posljednjim satima plovidbe "Dunava" strašno je i nagađati.
Puno je stvari moglo krenuti po zlu. I teret je mogao utjecati, jer je zbog prevrtanja u oluji još više mogao biti poremećen stabilitet broda. "Dunav" nije bio star, ali je pitanje u kakvom je stanju bio u trenutku havarije. Rijedak je slučaj da nevrijeme probije oplatu tako velikog broda i potopi ga, iako gradnje u to vrijeme nisu bile ni izbliza tako kvalitetne kao danas. Vjerojatno su i polomljene brodske dizalice oštetile pramac, pa je počelo prodirati more. "Dunav" je imao tri blizanca, brodove istih karakteristika, koji su izgrađeni u istom škveru otprilike u isto vrijeme. Niti jedan od njih nije doživio sličnu sudbinu, a brod "Drava" također je dugo bio u floti "Jugolinije".
Cijeli misterij nepotrebno je povećan zbog šturih informacija iz tadašnje "Jugolinije", gdje su nastojali odugovlačiti objavu šokantne vijesti. Tek 2. siječnja 1981. godine, punih pet dana poslije havarije "Jugolinija" je objavila kako više nemaju vezu s "Dunavom". Ni tada se mogućnost tragedije nije spominjala, već su stizale informacije o intenzivnoj potrazi za brodom.

Tek 10. siječnja, poslije 13 dana, brod i posada službeno su proglašeni nestalima, iako je japanska Agencija za pomorsku sigurnost još 1. siječnja obustavila aktivnu potragu. U "Jugoliniji" ni poslije toga nisu željeli javno komentirati ovu pomorsku katastrofu ili odgovarati na mnoštvo pitanja o onome što se stvarno dogodilo. Tema je bila neugodna, rijetki su o njoj pisali ili istraživali pozadinu riskirajući pritom da budu pribijeni na stup srama od strane tadašnjih vlasti. Bilo je to teško i zbog trauma i boli kroz koju su prolazile obitelji i prijatelji nestalih pomoraca. Sve je ostalo obavijeno velom tajne. - zapisano je za povijest.

Povodom obilježavanja ove tužne obljetnice na inicijativu kapetana Velimira Domijana na crikveničkoj Veloj paladi okupili su nekadašnji djelatnici "Jugolinije" s crikveničkog područja, kako bi odali počast stradalima na "Dunavu".
Vijenac je u spomen na njih u more spustio Ivica Katnić, čiji je brat Krunoslav Katnić bio član nesretne posade "Dunava", a minutom šutnje odana je počast svim stradalim pomorcima.

Podijelite