Polaganje srednjoškolskog završnog ispita – mature važna je prekretnica u životu svakog pojedinca, pa se pamti cijeli život, a proslava 50. godišnjice mature predstavlja poseban trenutak za okupljanje i obnavljanje uspomena na vrijeme za koje tada nismo bili ni svjesni koliko su lijepe i kako ćemo ih se s radošću sjećati. Zato su se ovaj put do susreta odbrojavali sati.
Riječ je o učenicima 3.A i 3.B razreda konobarskog i kuharskog smjera tadašnjeg Srednjoškolskog centra „Dr. Antun Barac“ (danas Srednja škola dr. Antuna Barca) koji su na kraju šk. g. 1974./75. pristupili završnom ispitu i zaputili se u svijet rada u ugostiteljskoj djelatnosti.
Tijekom minulih godina često su se sastajali, ostali su u prijateljskim vezama i s onima koji žive u inozemstvu, a njihovi su susreti uvijek posebni. Ovaj za pedesetu godišnjicu naročito!
Na susret pred školom pristiglo je petnaest slavljenika, bivših učenika i razrednica Marija Mrakovčić-Gračaković koja je za njih održala školski sat podsjetivši ih na brojne upečatljive događaje vezane uz školu, učenje, na maturalno putovanje u Dubrovnik, maturalnu zabavu u hotelu International, na razdoblje njihovog odrastanja. Dopustila im je da prolistaju odlično očuvane dnevnike i ožive sjećanja na neke nestašluke i druge, vječnom tintom ispisane zgode i činjenice.
Pozivu organizatorica, vječno mladih prijateljica (od kojih je jedna ovih dana postala prabaka), odazvali su se: Ljubica Adamović (Domijan), Mladen Butorac, Željka Butorac (Tus), Josip Kolmanić, Branka Maravić (Batinić), Nada Bakarčić (Semičević), Marina Blažičević (Pobor), Dušanka Buneta (Peričić), Božica Grčević (Manestar), Ankica Komerički (Zoričić), Katica Pohmajević (Dunato), Nedeljka Smolčić (Benić), Milivoj Šljivić, Jela Šokec (Jovanović) i Dušanka Zoričić (Vedrić).
Nakon školskog sata posjetili su Gradsko groblje gdje su položili cvijeće zapalili lumine za svoje preminule suučenike i profesore. S posebnom su sjetom i zahvalnošću pohodili i cvijećem okitili posljednja počivališta svojih nastavnika struke Ivana Pahlića i Ivana Malatestinića koji su bili izuzetno važni za njihovo oblikovanje u ugostiteljske djelatnike.
Vrlo dirljivo, emocijama natopljeno slavlje do duboko u noć nastavljeno je u konobi „Ulika“ u Selcu gdje je, uz obilje vrhunskog jela i pića, slavljeničkoj, vedroj, raspjevanoj i rasplesanoj atmosferi, dokazujući da im godine ništa ne mogu, najviše pridonio glazbenik Željko Mavrić.
Izvrsnu (izgledom i okusom) slavljeničku tortu priredila je Marina Blažičević-Pobor. Hvala joj.
I kako to uvijek biva – sve je završilo dogovorom za novi nezaboravni susret – iduće godine.
Marija Gračaković
Fotografije: Ljubica Adamović Domijan
