Župnici koji su obavljali sakrament krštenja u župi Grižane od 1692. do 1790. godine
U 99-godišnjem razdoblju od 1692. do 1790. novorođenu djecu u Grižanama krstilo je 32-oje župnika i kapelana (izvor: Matična knjige rođenih (krštenih) župe Grižane). U nastavku su navedeni župnici, krstitelji, kronološkim redom (imena su napisana onako kako su upisana u Matičnoj knjizi):
- 1692.-1722. Suast Gergur plovan griški
- 1696.-1709. Stifanich Anton pop
- 1701.-1708. Benkovich Andrij pop
- 1701. Marsilio Juraj pop
- 1707.-1727. Musevich Matij plovan belgradski
- 1711.-1728. Jakovacz Mikula pop
- 1714.-1725. Czar Petar pop
- 1716.-1739. Marusich Matij pop
- 1723.-1726. Baracz Ivan pop
- 1726.-1735. Chernulic Dunko pop
- 1726.-1758. Stipanichich Ivan pop
- 1728.-1772. Malinarich Juraj pop kan.
- 1730.-1735. Bionda Ivan pop
- 1733.-1750. Baracz Juraj pop
- 1739.-1744. Antonich Matij plovan griški
- 1744.-1778. Livak Stipan pop belgradski
- 1746.-1747. Franul Marko plovan griški
- 1751.-1786. Barbarich Stipan plovan
- 1753. Zorichich plovan
- 1757.-1769. Livak Fabijan kanonik
- 1758.-1786. Musevich Anton kanonik
- 1760.-1786. Bionda Mikula kanonik
- 1760.-1790. Machechich Martin kanonik
- 1761.-1781. Stipanichich Stipan svecenik
- 1776.-1788. Meleh Ivan kan. belgradski
- 1778. Gasparovich Mikula kapelan
- 1778.-1789. Malinarich Matija svecenik
- 1778.-1790. Cernulich Andrij plovan belgradski
- 1784. Snaider Blaz delnički pop
- 1786.-1788. Nunkovich Petar administrator ex. pavlin
- 1787.-1789. Baracz Ivan kapelan
- 1790. Carina Emanuel kanonik crik. ex. pavlin
Od ukupno 2242 krštenja u tom razdoblju najviše ih je obavio Barbarich Stipan (372), a nakon njega slijede Machechich Martin (262 krštenja), Stipanichich Ivan (261 krštenje), itd. Kod jednog manjeg broja krštenja (27) nije upisano ime župnika koji je krstio novorođeno djete, a to možemo pripisati njegovoj zaboravljivosti.
Iz prezimena svećenika razvidno je da su u većini bili domaći ljudi budući su gotovo svi bili ili iz Grižana ili iz okolnih vinodolskih mjesta (između njih 32 bila su tri Barca, i po dva Muževića, Stipaničića, Malinarića, Livaka, Cernulića i Bijonde).
Da je Vinodol u 18. i 19. st. bio „rasadnik“ katoličnog svećenstva potvrđuje nam Manoilo Sladović u svojoj knjizi „Povesti biskupijah Senjske i Modruške ili Krbavske“, 1856.g. kada, između ostalog, o Vinodolu i Vinodolcima piše slijedeće: „U kleru senjskomodruškom imade uprav treći dio, koj su rodom iz vinodola medjušto je vinodol tek trinaesti dio obiuh biskupijah što veliko počitanje redovničkog stališa po vinodolu jasno ukazuje, medjušto redovnika našeg ili fratra koje iz like i krbave ja neznam...“