Najstarije Matične knjige
Za desetak dana, u sklopu proslave dana Sv. Martina zaštitnika griške župe, održat ću predavanje o najstarijim poznatim knjigama te župe (Matična knjiga rođenih/krštenih župe Grižane od 1692. do 1790. godine). Stoga će nekoliko narednih tekstova u ovoj kolumni biti posvećeno Grižanama i prije spomenutoj Matičnoj knjizi koja će biti detaljno elaborirana na skorom predavanju. Nakon toga ponovno ću se vratiti tekstovima o Crikvenici.
Grižane su jedna od devet općina (uz Novigrad, Ledenice, Bribir, Drivenik, Hreljin, Bakar, Grobnik i Trsat) potpisnica Vinodolskog zakona u Novigradu (današnji Novi) 6. siječnja 1288. Tada su predstavnici tih općina u povjerenstvu od 39 članova[1] (od čega je bilo 12 crkvenih i 27 svjetovnih ljudi) sastavili Vinodolski zakon, najstariji hrvatski pravni spomenik i prvi popis običajnog prava, pisan glagoljicom.
Od 39 nazočnih broj predstavnika pojednih općina varirao je od 3 do 6. Upravo su Grižane općina koja je imala najviše, 6 delegata. Povjesničari tu činjenicu obrazlažu velikom površinom toga područja koje je pokrivala ta općina i većim brojem stanovnika u odnosu na ostale općine. Pretpostavlja se da su ti delegati predstavljali Grižane koja je tada objedinjavala područje kasnijih triju župa: Grižane, Belgrad i Kotor. O nastanku belgradske župe ugledni crkveni povjesničar i biskup u miru Mile Bogović piše: „Postanak župe belgradske nije nam dokučiv. Ona nije postojala 1288. jer bi inače i iz nje došao neki pop u Novi na donošenje Vinodolskoga zakona“.[2]
No već 1323. spominje se postojanje grižanske, belgradske i kotorske zemlje što implicira, uz grižansku, postojanje i belgradske i kotorske općine odnosno župe.
Ustroj tih triju župa nije se mjenjao nekoliko narednih stoljeća. Zanimljiv je podatak o broju stanovnika i kuća u tim župama godine 1769. nedugo prije velikih crkvenih reformi i reorganizacije crkvenog župnog ustrojstva koje je proveo austro-ugarski car Josip II do kraja 18.st.
Broj stanovnika 1769.g.
| Župa | Brojakuća | Brojaduša | Brojapoakući |
| Grižane | 204 | 1.051 | 5,2 |
| Belgrad | 124 | 718 | 5,8 |
| Kotor | 173 | 889 | 5,1 |
Izvor: Biskupski arhiv Senj
Za razumijevanje ove problematike treba znati sljedeće:
a) župa Belgrad do 1790. objedinjuje i područje današnjega Dramlja,
b) 1790. objedinjuju se dotadašnje župe Grižane i Belgrad u jedinstvenu župu Grižane, dok se istovremeno iz dotadašnje župe Belgrad izdvaja područje Dramlja za koje se osniva samostalna kapelanija Sv. Jelena koja 20-tak godina kasnije postaje župa Sv. Jelena,
c) župa Kotor postaje župa Crikvenica nakon požara na Kotoru 1776. kada župnik seli iz dotadašnje župne crkve Sv. Šimuna na Kotoru u novu župnu crkvu Sv. Antona u Crikvenici. Po ukidanju pavlinskoga reda 1786. crikvenička župna crkva postaje crkva Majke Božje na nebo uznesene.
_________________
[1] - U kolumni objavljenoj 16.2.2017. (Vinodolski zakon) netočno je navedeno da je povjerenstvo brojilo 42 člana.
[2] - Mile Bogović: „Vinodol i njegova crkva“, Rijeka 2015.