1 - El Greco: Portret Julija Klovića, Napoli, Museo di Capodimonte
2 - Kip Julija Klovića, Zagreb, Zrinjevac
Juraj Julije Klović, jedan od najvećih sinova Vinodola, nenadmašni genij i najslavniji sitnoslikar ikada, rođen je 1498. u Grižanama. Giorgo Vasari njegov suvremenik, povjesničar, slikar i pisac za njega kaže„ … nikada nije postojao, niti će ubuduće još mnogo stoljeća postojati jedinstveniji ili izvrsniji minijaturist ili, bolje rečeno, slikar malih stvari nego što je don Julije Klović, jer on je nadmašio sve koji su se ikada na taj način ogledali u slikarstvu…“. Ujedno ga naziva „novim i malim Michelangelom“.
Narodna predaja govori da je Klović kao dječak na noktu ruke znao nacrtati sliku. Zapazili su ga crikvenički fratri pavlini i uzeli u pavlinski samostan u Crikvenici gdje je mladi Klović stekao osnovno opće i likovno obrazovanje nakon čega je otišao u velike svjetske slikarske centre stječući svjetsku slavu. 1516. godine, kao 18-godišnji mladić, Klović odlazi u Italiju na daljnje školovanje, najprije u Veneciju, kod kardinala Grimanija. Uz manje prekide, on je skoro čitav svoj život proveo u Italiji gdje je radio u Veneciji, Rimu, Mantovi, Firenci, Perugi, Piacenzi, Padovi i Parmi.
Nakon što se u Mantovi zaredio za svećenika jedno je vrijeme živio u samostanu. Poslije, uz dozvolu pape, napušta redovničko zvanje. U narednom razdoblju Klović radi u više talijanskih gradova najviše za svojeg mecenu kardinala Alessandra Farnesea. Za njega izrađuje mnogobrojna djela od kojih kao najznačanije treba izdvojiti Časoslov Farnese (Molitvenik blažene djevice Marije). Kako bi ponosno istakao svoje porijeklo, Klović je, u pravilu, uz potpis svojih dijela dodavao naziv Croatus, Croata ili Ilyricus. Umro je početkom 1578. u palači Farnese u Rimu. Pokopan je u crkvi San Pietro in vincoli (Sveti Petar u okovima) pokraj skulpture glasovitog Michelangelovog Mojsija. Naknadno su mu kanonici podigli nadgrobni spomenik s natpisom „Julius Clovio pictor nulli secundus“ što prevedno s latinskog znači „Julije Klović slikar bez premca“.
Klović se za vrijeme stvaranja likovnih dijela neprocjenjive vrijednosti i ljepote družio s kardinalima, umjetnicima, književnicima te mnogim pripadnicima aristokratskog i intelektualnog kruga. Prijateljevao je, između ostalih, i s Tizianom, Rafaelom, Michelangelom, bio je učitelj El Greca. Njegova se djela danas čuvaju u najpoznatijim svjetskim muzejima, galerijama i knjižnicama (u Londonu, Parizu, Firenci, Napulju, Beču, New Yorku, Čikagu, Zagrebu, itd).