Stanovništvo Grada Crikvenice 1857. – 2011. (Dramalj)

Mjesto Dramalj se prije nazivalo i Sveta Jelena po istoimenoj župi i mjesnoj crkvi, a i etnik Svetojelenka/Svetojelenac zadržao se u upotrebi. No mnogi ne znaju da se nekad područje Dramlja nazivalo Zagorje pa će i danas poneki stariji stanovnik susjednog Triblja Dramaljca nazvati Zagorac. Iako bi gledajući iz sadašnje perspektive, područje Triblja ili Grižana bilo „iza gore“ ili „za gorjem“, nekad nije bilo tako već obrnuto, Zagorje je bilo područje uz more, i to iz razloga što je u staro doba težište života i stanovništvo bilo većinski u Vinodolskoj dolini. Slično objašnjenje vrijedi i za toponim Zagori u Novom Vinodolskom.    

Broj stanovnika mjesta (Mjesnog odbora) Dramalj u razdoblju 1857.-2011. pratit ćemo po sljedećim naseljima (selima): Dirakovica, Dramalj (centar), Kačjak Klanfari, Lokvica Dramaljska, Manestri i Selce Dramaljsko.  
Sva ova prethodno navedena naselja (sela) spojena su 1991. godine[1] u jedno naselje - Dramalj, tako da ćemo za zadnja tri popisa stanovništva, 1991., 2001. i 2011., moći pratiti stanovništvo samo na nivou Dramlja kao cjeline.  

Dramalj, broj stanovnika po naseljima 1857.-2011.

naselje/god 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931.
Dirakovica 27 43 37 40 28 41 39 41
Dramalji(centar) 216 299 299 372 483 516 582 588
Kačjak 19 31 39 48 42 51 66 54
Klanfari 52 60 60 28 64 78 79 70
LokvicaiDramaljska 50 36 68 51 86 61 60 37
Manestri 114 147 153 205 230 298 271 224
SelceiDramaljsko 52 51 75 74 87 108 120 107
DRAMALJIUKUPNO 530 667 731 818 1020 1153 1217 1121

 

naselje/god 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
Dirakovica 27  26  15  17  11 
Dramalji(centar) 360  530  485  334  318 
Kačjak 25  27  36  49  48 
Klanfari 53  57  60  60  60 
LokvicaiDramaljska 20  19  19  17 
Manestri 163  159  177  180  159 
SelceiDramaljsko 97  86  76  86  118 
DRAMALJIUKUPNO 745  904  858  745  731  1230  1456  1485 

Izvor: Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr   

Promatrajući ukupan broj stanovnika Dramlja u tom cijelom razdoblju dužem od stoljeća i pol uočavamo da je najveći broj stanovnika zabilježen u zadnjih 30 godina te da se on kontinuirano povećava (1991. g. – 1230, 2001. g. – 1456, 2011. g. – 1485 stanovnika). Očito je nagla i nekontrolirana izgradnja privatnih apartmana i kuća za odmor te s tim u vezi mehanički priliv stanovništva utjecao na to da se broj stanovnika Dramlja u samo 30 godina udvostruči (1981. g. – 731, 2011. g. - 1485 stanovnika).  
Ako pak sagledamo broj stanovnika Dramlja od početka popisa 1857. g. pa nadalje vidimo je te 1857. Dramalj imao najmanje, 530 stanovnika, nakon toga je taj broj rastao, skoro se udvostručio i dosegao preko 1000 stanovnika početkom 20. st. (1900. g. 1020), da bi doživio vrhunac 1921. g. kada je Dramalj imao 1217 stanovnika. Od tad broj stanovnika počinje opadati.
Najveći pad dogodio se između 1931. i 1948., na koji je, uz predratnu ekonomsku emigraciju, presudan utjecaj imao 2. svjetski rat u kojem je Dramalj izgubio velik broj mahom muške populacije u najaktivnijoj životnoj dobi. U tom je razdoblju (1931.-1948.) broj stanovnika Dramlja pao za trećinu, s 1121 na 745 (smanjenje za 376 stanovnika).   

Ako gledamo pojedina naselja Dramlja u cijelom razdoblju 1857.-2011., uočavamo da je najnaseljenije područje Dramalj (centar) ili Dramalj u užem smislu (to je područje središnjeg dijela Dramlja oko crkve Sv. Jelene pa sve do mora koje sa jugozapadne strane graniči sa Selcem Dramaljskim, a sa jugoistočne sa Crikvenicom, otprilike u ravnini hotela Omorika).
Taj središnji dio Dramlja u čitavom je razdoblju naseljavalo otprilike pola ukupnog stanovništva Dramlja. Od ostalih naselja veći broj stanovnika imali su Manestri i Selce Dramaljsko, a slabije su naseljeni Kačjak, Lokvica Dramaljska i Dirakovica.  

Kao i u svim dosadašnjim kolumnama i u ovoj ćemo prenijeti kako je Dramalj i njegova naselja opisao Vinko Sabljar u svojoj knjizi „Miestopisni riečnik kraljevinah Dalmacije, Hervatske i Slavonije“ koja je izdana u Zagrebu 1866. godine. Ona ne sadrži samo popis mjesta i naselja sa brojem stanovnika te crkveni, sudbeni i poštanski ustroj, nego i niz drugih dragocjenih podataka. Broj stanovnika u toj knjizi bazira se na prvom popisu iz 1857.  

Za Dramalj Sabljar piše (nakon što kratice iz knjige pretvorimo u pune izraze dobivamo slijedeći tekst):
„DRAMALJ gledaj S. Jelena u Zagorju. SVETA JELENA (Sv. Jelena u Zagorju ili u Dramlju) selo u županiji Rijeka, kotar Vinodol, pošta Crikvenica, sudčija[2] u mjestu; 48 kuća 216 stanovnika, rimokatolička župa sa župnom crkvom Sv.Jelena u mjestu - Sudčija ima područna mjesta Lokvica, Manestri, Selca. Rimokatolička župa u biskupiji Modruš (Senj), arhiđakonat Modruš (Novi), đakonat (dekanat) Vinodol (Novi), ima područna mjesta Dirakovica, Kačjak i čitavu mjesnu sudčiju“.
_____________________

[1]  1991. g. sva naselja (sela) Dramlja spojena su u jedno naselje - Dramalj, dok su preostala naselja Grada Crikvenice (Crikvenica, Jadranovo, Selce) spojena pojedinačno u jedno naselje 10 godina kasnije, 2001. g.
[2]  Sudčija je hrvatski pravnopovijesni izraz za sudski okrug odnosno područje na kojem je nadležan neki sud   

Podijelite