Sportske i rekreativne aktivnosti
Oblik tjelesne aktivnosti predstavljaju sportska i rekreativna aktivnost, koju možemo provoditi na različite načine, od natjecateljskog, preko organiziranog do individualnog rekreativnog načina. Tjelesne aktivnosti mogu biti i druge aktivnosti koje nisu nužno vezane uz sport.
Prema istraživanjima iz 2017. godine ukupno 62% stanovnika RH u dobi starijoj od godina (15+) se uopće ne bavi sportom ili nekom drugom tjelesnom aktivnošću.
Tek 28% populacije 15+ se nekom tjelesnom aktivnošću bavi kontinuirano i to jednom ili više puta tjedno. Njih 12% to čini 1 – 2 puta tjedno, 7% njih 3 – 4 puta tjedno, a 9% njih to čini kontinuirano 5 i više puta tjedno.
Ostalih 10% tjelesnom se aktivnošću bavi povremeno i to 1 – 3 puta mjesečno.
Stanovništvo u Hrvatskoj je među najmanje tjelesno aktivnima u Europskoj uniji, nalazi se na 20. mjestu od 28 država članica. Od nama susjednih država članica EU najviše su tjelesno aktivni stanovnici Austrije, zatim Mađarske i Slovenije, a najmanje stanovnici Hrvatske i Italije.
Već godinama hrvatske sportašice i sportaši postižu iznimno vrijedne rezultate, sportska djelatnost je zakonom definirana kao djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a tjelesno smo među najmanje aktivnima u EU. To su činjenice na kojima temeljim svoje mišljenje da se o sportu nedovoljno strateški promišlja.
Da bi se stanje poboljšalo nužno je odgovornije poduzimanje niza aktivnosti svih onih koji su u sustavu upravljanja sportom, bilo profesionalno ili volonterski, a to su sportski djelatnici, te nositelji i provoditelji javnih politika na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini.
Prema mojim saznanjima sustavna istraživanja o tjelesnim aktivnostima stanovništva u lokalnim jedinicama nisu provađana. Međutim, broj registriranih sportašica i sportaša u klubovima može u izvjesnom smislu ukazivati i na ukupnu tjelesnu aktivnost stanovništva u pojedinoj sredini. Iz javno dostupnih podataka o broju registriranih sportašica i sportaša u sportskim klubovima, procjenjujem da je na području Grada Crikvenice broj registriranih sportašica i sportaša manji u odnosu na prosjek u Primorsko-goranskoj županiji i Republici Hrvatskoj.
Udio registriranih sportašica i sportaša u populaciji stanovništva:
| 6% | 7% | 7% |
| GRAD CRIKVENICA (procjena autora) | PGŽ (Izvor: ZS PGŽ) | RH (Izvor: HOO) |
Iako je, vjerujem, većina nas upoznata s mogućim posljedicama tjelesne neaktivnosti, slobodno vrijeme veći dio stanovništva još uvijek provodi sjedeći u automobilu, u uredu ili pred televizorom. Nikada nije kasno promijeniti navike i usvojiti tjelesnu aktivnost kao sastavni dio svakodnevnog života. Redovita tjelesna aktivnost nam i u starijoj dobi može pomoći da ostanemo što dulje samostalni i neovisni o tuđoj pomoći.
Mišljenja sam da u Gradu Crikvenici postoji zadovoljavajući broj sportskih objekata koji bi se mogli koristiti i za potrebe provedbe organiziranih programa rekreativnih tjelesnih aktivnosti, a mislim da ima i stručnog kadra koji bi te programe mogli provoditi. Međutim, da bi se to i ostvarilo, preporučljivo je da tijela lokalne javne vlasti, kao nositelji aktivnosti, snažnije potiču sportske udruge na organizaciju i provođenje sportsko rekreativnih programa i u tome im pružaju primjerenu pomoć.