1 - Gradsko groblje Crikvenica - 1.11.2017.g.
U protekla četiri nastavka Petačkih štorija prenio sam pismo Ratimira Gregurića svome suradniku i prijatelju Ivanu Papiću Lončariću u kojem mu opisuje povijest crikveničkih groblja.
Pošto je Gregurić pisao još o grobljima to ovu kolumnu nastavljam s njegovim tekstom:
Sadanje crikveničko župno groblje
Osnovano je prvom polovicom 19. vijeka, naime između g 1830 i 1836. Bilo je isprva maleno, dopiralo je malo iznad sadanje mrtvačnice, a tada kapele sv. Ivana. Kada su u g. 1836. i g.1849. pokapali mrtve umrle od kolere u staro groblje "Pod ulikvinami" nazivaju novo groblje da ga posebno označe: "grobište gornje" odnosno latinski "coemeterio superiori", t.j. groblje na brijegu Veli Bok.
Kada se je s vremenom novo groblje popunilo, srušiše stražnji zid iza kapelice i stadoše pokojnike pokapati iznad jame koja se je nalazila neposredno iza kapelice. Sada se ovo nekadanje "grobište gornje" prozvalo "dolnjim" t.j. ispod jame, dok je novi dio groblja iza jame prozvan "grobište gornje".
Kada je i ovaj dio bio zapunjen pristupiše zatrpavanju jame koja je dijelila ova dva groblja. Zasipavanje je izvršeno tlakom. Novo dobiveni dio groblja naskoro je spojio "grobište gornje" sa "grobištem donjim" u jedno jedinstveno groblje koje je ostalo takovo sve do g.1942. kada se je pristupilo novom širenju.
Na ponovno širenje groblja, odnosno na njegovo premještanje na drugo mjesto počelo se misliti već oko g. 1920., no ozbiljno se počelo sa službene strane forsirati g. 1932. Na poduzete korake od strane općine odredila je tadanja Banska uprava Savske banovine odlukom od 20.10.1932. raspravu za 10.11.tg. Ova je rasprava održana u općinskoj vijećnici a otvorio ju je banski savjetnik Adalbert Štimac.
Komisija je najprije razgledala zemljište na Njivicama kraj zaselka Židine u t.zv. Gornjem Kraju, gdje se je predlagalo da se smjesti novo groblje, ako se odluči seoba. Nakon toga bila je spomenuta rasprava na kojoj je glavni govornik bio mjesni župnik Msgr. Antun Rigoni koji je ustvrdio da 95% Crikveničana želi proširenje postojećeg groblja, a najodlučnije ustaje proti seobi na Njivice.
Vlasnici zemljišta na koja bi se imalo groblje proširiti ustupaju svoje parcele uz cijenu od Din 30 – 50 po čhv, a neki ih dapače poklanjaju. Zemljište za proširenje zaprema 6.800 m2.
Uistinu pučanstvo je listom bilo za širenje groblja, samo vlasnici kuća u blizini sadanjeg groblja i tek par dalekovidnijih i kulturnijih mještana prešlo je preko predrasuda i tražilo micanje groblja i smještanje novoga izvan Crikvenice, po primjeru modernih gradova svuda po svijetu.