U proteklih 8 kolumni detaljno je analizirano stanovništvo Vinodolske općine (Bribir, Grižane, Tribalj i Drivenik) i Grada Crikvenice (Jadranovo, Dramalj, Crikvenica i Selce) posebno po svakom mjestu u razdoblju od 1857., od kada se vode suvremeni popisi stanovništva, pa sve do zadnjeg popisa 2011. godine.
Ovom kolumnom prikazat ćemo aktualno stanje i kretanje prirodnog prirasta stanovništva gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog te Vinodolske općine (bivša Općina Crikvenica) u posljednjih 10 godina, u razdoblju od 2009. do 2018. godine. Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr) redovito prati i objavljuje podatke o stanovništvu kako na nivou RH tako i po pojedinim lokalnim jedinicama. Postoji više podataka o stanovništvu koji se redovito prate: prirodni prirast (živorođeni, umrli), migracije (doseljeni, iseljeni), procjene stanovništva (prema dobnim skupinama, spolu) demografski pokazatelji (stope fertiliteta i mortaliteta), itd.
Ovdje nećemo pratiti stanovništvo sa svih tih aspekata i ulaziti u dublje analize već ćemo se fokusirati samo na prirodni prirast stanovništva (razlika između broja živorođenih i umrlih stanovnika) te vitalni indeks (omjer između broja živorođene djece i broja umrlih osoba odnosno broja živorođenih u odnosu na 100 umrlih). Na kraju ćemo usporediti prirodni prirast naše tri lokalne jedinice sa istim podacima za Primorsko-goransku Županiju i RH kao cjelinu.
1. Prirodno kretanje stanovništva Grada Crikvenice 2009. - 2018.
| godina | živorođeni | umrli | prirodni prirast | vitalni indeks* |
| 2009. | 88 | 141 | -53 | 62,4 |
| 2010. | 77 | 141 | -64 | 54,6 |
| 2011. | 59 | 131 | -72 | 45,0 |
| 2012. | 78 | 145 | -67 | 53,8 |
| 2013. | 58 | 142 | -84 | 40,8 |
| 2014. | 71 | 128 | -57 | 55,5 |
| 2015. | 69 | 127 | -58 | 54,3 |
| 2016. | 76 | 141 | -65 | 53,9 |
| 2017. | 75 | 149 | -74 | 50,3 |
| 2018. | 68 | 150 | -82 | 45,3 |
| 2009.-2018. | 719 | 1.395 | -676 | 51,5 |
*vitalni indeks - broj živorođenih na 100 umrlih
2. Prirodno kretanje stanovništva Grada Novog Vinodolskog 2009. – 2018.
| godina | živorođeni | umrli | priridni prirast | vitalni indeks* |
| 2009. | 37 | 65 | -28 | 56,9 |
| 2010. | 39 | 55 | -16 | 70,9 |
| 2011. | 39 | 64 | -25 | 60,9 |
| 2012. | 37 | 81 | -44 | 45,7 |
| 2013. | 36 | 75 | -39 | 48,0 |
| 2014. | 28 | 63 | -35 | 44,4 |
| 2015. | 36 | 75 | -39 | 48,0 |
| 2016. | 23 | 54 | -31 | 42,6 |
| 2017. | 31 | 80 | -49 | 38,8 |
| 2018. | 38 | 72 | -34 | 52,8 |
| 2009.-2018. | 344 | 684 | -340 | 50,3 |
*vitalni indeks - broj živorođenih na 100 umrlih
3. Prirodno kretanje stanovništva Općine Vinodolske 2009. - 2018.
| godina | živorođeni | umrli | prirodni prirast | vitalni indeks* |
| 2009. | 24 | 50 | -26 | 48,0 |
| 2010. | 23 | 39 | -16 | 59,0 |
| 2011. | 29 | 63 | -34 | 46,0 |
| 2012. | 32 | 62 | -30 | 51,6 |
| 2013. | 18 | 51 | -33 | 35,3 |
| 2014. | 27 | 54 | -27 | 50,0 |
| 2015. | 32 | 55 | -23 | 58,2 |
| 2016. | 28 | 50 | -22 | 56,0 |
| 2017. | 24 | 58 | -34 | 41,4 |
| 2018. | 30 | 47 | -17 | 63,8 |
| 2009.-2018. | 267 | 529 | -262 | 50,5 |
*vitalni indeks - broj živorođenih na 100 umrlih
Najreprezentativniji pokazatelj u prethodne tri tablice je vitalni indeks i on će nam omogućiti međusobno uspoređivanje prirodnog kretanja stanovništva pojedinih lokalnih jedinica.
Vitalni indeks za kumulirano desetogodišnje razdoblje 2009. - 2018. govori da broj umrlih gotovo dvostruko nadilazi broj rođenih (u Crikvenici on iznosi 51,5, u Novom 50,3, a u Vinodolskoj općini 50,5). Zanimljiva je podudarnost vitalnog indeksa u gradovima Crikvenici i Novom Vinodolskom te u Vinodolskoj općini i on pokazuje da se na 100 umrlih rodi samo 50 ili 51 novorođenče. Tako katastrofalno nizak vitalni indeks u sve tri lokalne jedinice govori o izuzetno lošoj demografskoj situaciji i velikoj depopulaciji.
Kad bi tu dodali i podatke o migracijama odnosno o doseljenima i iseljenima, to bi samo pogoršalo već ionako loše podatke budući da je od 2015. godine naovamo migracijski saldo negativan (broj iseljenih je veći od broja useljenih). A ono što dodatno zabrinjava je i to da se iseljavaju, u pravilu, mlađi i radno aktivni stanovnici, a doseljavaju umirovljenici i starije osobe koje su završile svoj radni vijek.
Na taj način mi, s jedne strane, ubrzano starimo, a s druge se strane, smanjenje broja stanovnika kompenzira useljavanjem osoba 65+ koje ulaze u kontingent radno neaktivnih stanovnika.
Da bi usporedili naše lokalne jedinice s Primorsko-goranskom županijom i RH kao cjelinom u nastavku donosimo sumarnu tablicu o ukupnom prirodnom prirastu stanovništva za cijelo 10-godišnje razdoblje 2009. - 2018.
4. Ukupno prirodno kretanje stanovništva u razdoblju 2009. – 2018.
| živorođeni | umrli | prirodni prirast | vitalni indeks* | |
| GradiCrikvenica | 719 | 1.395 | -676 | 51,5 |
| GradiNoviiVinodolski | 344 | 684 | -340 | 50,3 |
| OpćinaiVinodolska | 267 | 529 | -262 | 50,5 |
| Primorsko-goranskaižupanija | 23.898 | 36.256 | -12.358 | 65,9 |
| RepublikaiHrvatska | 398.952 | 520.394 | -121.442 | 76,7 |
*vitalni indeks - broj živorođenih na 100 umrlih
I ovdje će nam vitalni indeks bit ključan pokazatelj usporedbe. On nam govori da se je za zbirno 10-godišnje razdoblje 2009. - 2018. na 100 umrlih rodilo oko:
- 77 osoba u Republici Hrvatskoj
- 66 osoba u Primorsko-goranskoj županiji
- 51 osoba u gradovima Crikvenica i Novi Vinodolski te u Općini Vinodolskoj.
Iz prethodnog je razvidno da je prirodni prirast u Republici Hrvatskoj loš, u Primorsko-goranskoj županiji lošiji, a u našim lokalnim jedinicama najlošiji.
U nastavku navodimo podatke o padu broju učenika u osnovnim školama Grada Crikvenice za nekoliko karakterističnih godina u proteklom razdoblju:
- šk.god. 1991./92. - 1.185 učenika,
- šk.god. 1999./00. - 999 učenika,
- šk.god. 2008./09. - 818 učenika,
- šk.god. 2017./18. - 685 učenika.
Vidljivo je da se broj djece osnovnoškolske dobi u razdoblju od 26 godina (1991. - 2017.) u Gradu Crikvenici smanjio za čak 500 učenika (1.185 – 685) ili 42%. Ili drukčije rečeno: svake je naredne godine u osnovne škole Grada Crikvenice išlo prosječno 19 učenika manje, što je veličina jednog prosječnog razreda. I u Gradu Novom Vinodolskom te u Vinodolskoj općini pad broja učenika sličan je ovom u Crikvenici.
Tzv. „bijela smrt“ nije najveći problem samo naših lokalnih i regionalnih jedinica (županija, gradova i općina) nego prioritetno cijele Hrvatske. To je bio znak za uzbunu već jučer, a danas je još više potenciran. Negativan prirodni prirast, s trendom kontinuiranog pada, i sve nepovoljnija demografska struktura u kojoj su, u ukupnoj populaciji, sve zastupljenije starije, a sve manje mlađe generacije, naše su generalno obilježje.
Bez jačeg gospodarstva i bržeg gospodarskog oživljavanja, koji su nužan uvjet stimulativne populacijske politike, prirodni pad broja stanovnika i naše polako i sigurno (iz)umiranje neće biti zaustavljeno.