Islamski kalendar ili hidžretski kalendar je kalendar po kojem se ravnaju muslimani prilikom određivanja svojih dnevnih molitvi, dužnosti i blagdana, a u mnogim islamskim državama ovo je službeni kalendar.
Riječ je o je lunarnom (mjesečevom) kalendaru. On se ravna prema mjesečevim mijenama. Jedna puna mjesečeva mijena (transformacija od mjeseca mlađaka na nebu do punog mjeseca i potom opet do mlađaka) označava protok jednog mjeseca po kalendaru.
Jedna hidžretska godina ima 354 ili 355 dana. Zbog toga dan hidžretske Nove godine nikad ne pada na isti dan po gregorijanskom kalendaru (sunčevom kalendaru) nego kruži kroz sva godišnja doba. Na taj je način, također, izbjegnuto eventualno poklapanje islamskih i drugih svetkovina na isti dan.
Za početak islamskog kalendara uzima se Hidžra, preseljenje Muhameda i muslimana iz Mekke u Medinu 622. godine uslijed progona i pritisaka koje su nad njima vršili mekanski idolopoklonici.
Od Hidžre do danas (2018.) navršilo se 1439 hidžretskih godina, te se od 10.09. poslije akšam namaza nalazimo u 1440. hidžretskoj godini. S obzirom da je početak islamskog kalendara fiksiran kasnije odnosno da godine prolaze brže zbog manjeg broja dana, po broju godina preklopit će se s gregorijanskim 20874. godine.
Muslimani, osim vlastitog kalendara, imaju i vlastite blagdane među kojima su najveći Ramazanski i Kurban-bajram.
Večeras će (10.09.) iza akšam namaza biti upriličen prigodan novogodišnji program uz učenje mevluda (recitiranjem stihova o posljednjem Vjerovjesniku Muhammedu s.a.v.s.) kao i kazivanje Kur'anskih ajeta te će biti upućena novogodišnja poruka od strane glavnog imama u Islamskom centru u Rijeci.
crikva.hr