Osobna imena i njihova veza sa svetačkim imenima u župi Grižane u razdoblju od 1692. do 1790. godine
Na Tridentskom koncilu, održanom s prekidima u razdoblju od 1545. do 1563. godine, Katolička je crkva između niza ostalih odluka, donijela općenit propis o obvezi vođenja Matičnih knjiga rođenih i vjenčanih. Bio je to odgovor crkve na nadiruću reformaciju sa željom da se evidentiraju svi njezini članovi. U narednom su razdoblju roditelji djeci davali, u pravilu, imena svetaca u Katoličkoj crkvi i to najčešće ona koja su u direktnoj vezi sa precima novorođenog djeteta.
Bilo je uobičajeno da roditelji djeci dodjeljuju imena predaka u prvom koljenu (vlastita imena), ili u drugom koljenu (imena djedova i baka) ili bliskih rođaka. Češće bi se djeci davala imena djedova ili baka (i po očevoj i po majčinoj liniji), a rjeđe vlastita imena (oca ili majke) ili rođaka.
Smrtnost djece pri porodu, ili do pete ili desete godine života bila je velika, a prema nekim izvorima do trećine tada rođene djece umrlo bi do desete godina života. Roditelji bi ponekad, ime svog umrlog djeteta, dodijelili poslije rođenom.
Ovo prethodno izneseno vrijedilo je, uz nebitne razlike, za sve vinodolske župe (Kotor, Crikvenica, Grižane, Belgrad) čije sam Matične knjige rođenih (krštenih) iz 18. st. istraživao.
Nema dileme da je ime djeteta prvenstveno bilo vezano za ime svojih predaka. No, na dodjeljivanje imena novorođenom djetetu ponekad je utjecao i datum njegova rođenja. Lako je uočiti usku vezu i pozitivnu korelaciju između djetetova datuma rođenja i sveca kojim je njegovo ime bilo inspirirano i koji se slavi na dan rođenja ili je vremenski blizu dana rođenja.
U nastavku nas je interesirala upravo ta veza između imena i datuma novorođenih (upisanih u Matičnu knjigu rođenih župe Grižane od 1692. do 1790.) i datuma slavljenja sveca čije ime dijete nosi. U tom 99-godišnjem razdoblju rođeno je ukupno 2242-oje djece koja su imala jednako toliko imena od čega su najčešća ženska bila Margarita (235), Katarina (230) i Jelena (229), a muška Ivan (297) i Matij (230). Bilo je i vrlo rijetkih imena sa samo jednim nositeljem u tom dugom razdoblju (Anastazija, Marta, Adam, Ignac, Vincent, itd.).
Navest ćemo najprije primjere nekih vrlo rijetkih imena kao što su Lovra, Šimun i Toma:
- u promatranom razdoblju rođena su samo 3 Lovra i to sva 3 (100%) u kolovozu (sv. Lovro slavi se 10. kolovoza),
- Šimuna je bilo rođeno ukupno 6 od čega 4 (67%) u listopadu (sv. Šimun i Juda Tadej slavi se 28. listopada),
- dječaka s imenom Toma rođeno je ukupno 18 od čega 10 (56%) u prosincu (sv. Toma Becket slavi se 29. prosinca).
Dalje navodimo primjere nekih čestih imena (Juraj, Mikula, Katarina i Jelena):
- u tom dugom razdoblju rođeno je ukupno 80 Juraja, 27 (34%) ih je rođeno u travnju (sv. Juraj se slavi 23. travnja),
- djevojčica s imenom Katarina rođeno je ukupno 230 od čega 33 (14%) u studenom (sv. Katarina se slavi 25. studenog),
- Jelena je rođeno 229, a samo 23 (10%) u svibnju (sv. Jelena se slavi 22. svibnja),
- Mikula je ukupno rođeno 80 od čega 8 (10%) u prosincu (sv. Nikola se slavi 6. prosinca).
Iz prethodno je jasno vidljivo kako je veza između imena djeteta (datuma rođenja) i imena sveca, koje je motiviralo roditelje da daju to ime svom djetetu, to slabija što je učestalost tog imena češća odnosno jača što je to ime rjeđe.