Vinodol i vinodolske župe kroz povijest

Vinodol i vinodolske župe kroz povijest - uvod
 
U kolumni „Zavičajni kantun“ u narednih ću nekoliko mjeseci pisati (jednom tjedno) o Vinodolu i njegovim župama kroz povijest. U prostornom smislu ti će se tekstovi u osnovi odnositi na današnje područje Vinodolske općine i gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog (nekadašnje Općine Crikvenica), ali i na sva granična područja koja su vijekovima bila povezana i imala s Vinodolom dodirnih točaka. Bit će obrađene sve vinodolske župe (Bribir, Crikvenica, Sveta Jelena, Drivenik, Grižane, Sveti Jakov, Ledenice, Novi Vinodolski, Selce, Tribalj, Zagon), jednako kao i one koje su nekoć u prošlosti postojale, ali danas više ne egzistiraju (Belgrad, Kotor).  
Osnovni vremenski okvir povijesnog praćenja bit će između vremena nastanka Vinodolskog zakona, 1288. g., po potrebi i ranije, pa sve do današnjih dana.

Tekstovi neće biti ograničeni samo na crkvenu povijest, dapače, bit će riječi i o „općoj“ povijesti i značajnijim ljudima i događajima koji su obilježili vinodolsku prošlost. Pojedine tekstualne cijeline, kada to zbog dužine sadržaja bude potrebno, nastavljat će se u dva ili više nastavaka i bit će zaokružene, vremenski i prostorno.
Autori, čija će istraživanja i djela (knjige, članci, rasprave) o Vinodolu biti konzultirana pri realizaciji tekstova su brojni: Stanko Antić, Dragomir Babić, Ivan Barbarić, Željko Bartulović, Željko Bistrović, Mile Bogović, Marijan Bradanović, Brozo Brozović, Josip Burić, Željka Cetinić, Kamilo Dočkal, Aleksandra Frković, Branko Fučić, Ratimir Gregurić, Srećko Kabalin, Nada Klaić, Vjekoslav Klaić, Danilo Klen, Nina Kudiš, Emilij Laszowski, Enver Ljubović, Ivan Lončarić Papić, Radoslav Lopašić, Irvin Lukežić, Lujo Margetić, Radmila Matejčić, Slavko Matejčić, Goran Moravček, Maja Polić, Antun Rigoni, Manojlo Sladović, Ranko Starac, Petar Strčić, Vladimir Uremović, i dr.
 
S ponosom možemo zaključiti da je vinodolska povijest uvijek bila povijest poštivanja pravila i propisa, kulture i pismenosti i da je naš zavičajni, vinodolski i primorski, identitet, kao dio nacionalnog identiteta, oduvijek bio obilježen istinskim hrvatskim pečatom. U tom kontekstu je važno podsjetiti na neke već dobro znane činjenice, ali još je važnije, širem krugu zainteresiranih čitatelja podastrijeti neke relativno nepoznate povijesne istine o Vinodolu. Vinodol, koliko god je u povijesnom smislu značajniji i povijesnim vrelima bogatiji, toliko je, nažalost, u odnosu na neke druge hrvatske krajeve, slabije istražen.

Podijelite