Urbanizacija Crikvenice do 1914.

1. Crikvenica na kraju 19. stoljeća, (izvor: MATE LAJOS, Fiume: Abbazia – Crikvenica (Kroatisches Künstenland), Budimpešta, 1891.)
2. Crikvenica prije 1914. (izvor: arhiv Grada Crikvenice)
3. Zgrada Pučke škole prema kojoj je ulica nazvana Školska ulica (današnja Vinodolska ulica), (izvor: arhiv Grada Crikvenice)

Urbanizacija Crikvenice do 1914.

Urbanistička slika Crikvenice uvelike se promijenila od polovine 19. stoljeća do 1914. i početka Prvog svjetskog rata. Najviše promjena na urbanističkom planu dogodilo se nakon 1868. i dolaska Mađara u Crikvenicu.
Pedesetih godina 19. stoljeća, arhitektura je bila u skladu sa socijalnom strukturom stanovništva – male, skromne i siromašne kućice. Na samom početku urbanizacije današnjeg prostora Crikvenice, kada se stanovništvo s Kotora seli u dolinu, jedan dio naseljava se uz obalu, dok drugi dio obitava u gornjem dijelu Crikvenice, koji se u narodu nazivao „Gorica“. Strmina terena i kamenjar uvelike su uvjetovali način gradnje kuća na „Gorici“. Sve su kuće bile otprilike 4 x 4 metra veličine i imale jednostrešni krov čini je nagib bio okrenut na sjevernu stranu. Također na sjevernoj strani često bi se zid unutar kuće ostavio neizravnan, odnosno nedovršen na način da se vidi prirodna stijena. S druge strane, kuće koje su nastajale uz ušće Dubračine stajale su na riječnom sprudu te nisu mogle slijediti prethodno opisan uobičajen način gradnje. Kako nije bilo prirodne stijene na koju bi se kuća naslonila, ona je morala biti građena korištenjem više vezivnog materijala i jačim zidovima od pritesanog kamena. Zidovi su bili debeli 50 centimetara, a unutar njih se ubacivalo sitnije kamenje kako bi se popunile praznine. Kuće na Petku bile su licem okrenute prema moru, dok su na sjevernoj strani bili vrtovi.

Novi zahtjevi koje donose interesi domaćih i stranih investitora doveli su do potpune izmjene gradske topografije. Gradi se luka, nekoliko prometnica, grad dobiva vodovod, uređuju se perivoji i grade raskošnije kuće, javne ustanove poput škola te monumentalni hoteli i sanatoriji. Kako se gradi pojedina prometnica i ulica, uz nju se počinju graditi i kuće ili pak arhitektura namijenjena za različite sadržaje.
Na jednom nacrtu iz 1892. godine vidljivo je kako je već tada planirana izgradnja današnje Ulice kralja Tomislava, kako je s obje strane ulice već izgrađeno nekoliko kuća, a u planu je bio i omanji trg. Na istom nacrtu iščitavaju se planovi za gradnju obalnog puta koji bi se prostirao od luke prema Svetoj Jeleni, pri čemu bi se na jednom dijelu cesta račvala i vodila do, tada neizgrađenog ali planiranog, hotela Therapia. Nakon izgradnje vodovodne mreža, 1894. godine, uređena je i ulica koja prati pružanje cijevi od općinskog bunara do luke te ona također dobiva na važnosti. Ondje se početkom 20. stoljeća izgrađuje Pučka škola pa je ta ulica nazvana Školska ulica. U kasnijem razdoblju ime ulice izmijenjeno je u Vinodolska ulica jer vodi iz središta Crikvenice prema unutrašnjosti Vinodolske doline.

Podijelite