Urbanizacija Crikvenice do 1914.g. (5)

Položajni nacrt vodovoda, vidljivo je kako cijev dolazi iz općinskog bunara te se potom grana prema Sv. Jeleni i hotelu Therapia i prema Selcu, 1908., (Izvor: Državni arhiv u Rijeci)

Vodovod

Izgradnja luke, dovršenje željeznice i interes Mađara za Crikvenicu doprinijeli su rastu smještajnih kapaciteta i broja posjetitelja, što je uvjetovalo i odgovarajuću opskrbu pitkom vodom. Najsnažnija inicijativa za gradnju vodovoda pristigla je od strane nadvojvode Josipa. Nakon što nadvojvoda 1891. godine od konzorzija „Josip Holub et Consorten“ preuzima vlasništvo nad svratištem Therapia, odlučuje ga pretvoriti u prestižno lječilište.
Za taj mu je pothvat bila potrebna pitka voda te su sačuvana dva dopisa u kojima župan županije Modruško-riječke i grada Bakra u ime bana traži od Kraljevske kotarske oblasti na Sušaku izradu planova za izgradnju vodovoda.
Prvi od njih datiran je 25. veljače 1892.:
- Uslijed usmenog naloga Njegove Preuzvišenosti bana imade se što prije izgraditi osnova za naumljenu gradnju vodovoda za lječilište u Crikvenici. (…) Ova osnova imade se meni predložiti, te će se prije negoli dođe do izgradbe (…) visokoj kr. zemaljskoj vladi na načelno odobrenje i radi možebitne odredbe izvida na licu mjesta podastreti.
Otprilike mjesec dana kasnije, 30. ožujka 1892. godine, ban je Kotarskoj oblasti uputio novu molbu, s istim zahtjevom:
- … neka mi izviesti ta kr. kotarska oblast, kako napreduje odnosno u kojem je stadiumu te kada će biti gotova izradba generalne osnove za gradnju vodovoda u Crkvenici što sam ju mojim odpisom od 24. veljače t.g. gornji broj odredio da ju izvede toj kr. kot. Oblasti dodieljeni inžinier Vjekoslav Horaček.

Nacrte je izvela bečka tvrtka Actiengesellcshaft für Wasserleitungen Beleuchtungs und Heizungs-anlagen, a od Kraljevske kotaske oblasti zatražen je i otkup čestica kojima je planirani vodovodni trak trebao prolaziti.
Iz nacrta je vidljivo kako se voda cjevovodima dovodila iz takozvanog „Gorskog vrela“ kod Triblja do bunara koji se nalazi na mjestu današnje Vatrogasne stanice u Crikvenici te se potom račvao kako bi opskrbljivao potez prema Svetoj Jeleni i s druge strane prema Selcu.Ondje se prethodno nalazio manji bunar, čiji kapaciteti nisu bili dostatni za opskrbu sve većeg broja stanovnika koji su se doseljavali u brzorastuću Crikvenicu u potrazi za poslom ili pak ondje boravili kao gosti.
Prije službenog otvorenja vodovoda zatraženo je ispitivanje kakvoće vode, što je obavio Kraljevski sveučilišni lučbeni zavod iz Zagreba i o tome izvijestio 19. travnja 1895. :
- Posliednik istraživanja jest povoljan pošto ispitana voda odgovara uvjetima dobre i zdrave pitke vode…
Iste godine u listopadu vodovod je dovršen te je bio spreman za puštanje u pogon, o čemu također saznajemo temeljem sačuvanih arhivskih dokumenata iz Državnog arhiva u Rijeci:
- Kr. gradjevna uprava u Cirkvenici izviestila je dne 30. rujna t.g. 253 da će radnje oko vodovoda u Cirkvenici izvedene po poduzetničkom „Actiengesellcshaft für Wasserleitungen Beleuchtungs und Heizungs-anlagen in Wien“ ovog tjedna biti dovršene, ter bi se mogla pohvalba istih preduzeti. Uslied toga odredjuje se, da tehnički izvjestitelj te Kr. kotarske oblasti inžinier Doljak preduzme tu pohvalbu na 9. listopad t.g. na temelju dotičnog ugovora ...
Tako izveden vodovod bio je dostatan i zadovoljavajuć neko vrijeme, sve do novog vala gradnje i urbanističkog razvoja grada.
Crikvenica je 1906. godine službeno proglašena „morskim kupalištem i klimatskim lječilištem“. Logično je za pretpostaviti kako su se već do tada zahtjevi za opskrbu vodom povećali te je došlo je do potrebe povećanja vodovoda. Iste godine, već u siječnju Kraljevska kotarska oblast u Crikvenici izdaje dokument kojim obrazlaže navedeno i prilaže troškovnik:
- Obzirom na deficit, što ga vodovod cirkvenički godimice izkazuje, namjerava kr. hrv. Slav. Dal. Zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove promjeniti dosadanje uvjete glede podavanja vode iz spomenutog vodovoda. Voda potrebna za Cirkvenicu mora se, kako je poznato strojem dići do stanovite visine, da se tako dobije potrebni tlak za razdiobu vode u vodovodnoj mreži. Dizanje vode usliedi sisaljkom, koja tjera parni stroj.

Podijelite