Urbanizacija Crikvenice do 1914. (3)

1. Obalni put i kuće uz Obalni put, prije 1914., razglednica (izvor: arhiv Grada Crikvenice)
2. Položajni nacrt Obalnog puta, mjerilo 1:1000, 1892., (Izvor: Državni arhiv u Rijeci)

Uređenje obalnog puta  (1)

Početak promišljanja o potrebi gradnje obalnog puta započeo je nakon podizanja kupališta „Banje poli Vrutka“, uz naselje Petak na ušću Dubračine. Općina Crikvenica uvidjela je da bi gradnjom kamene rive od luke do novog kupališta doprinijela uređenosti mjesta. Uz to, smanjila bi pritisak na luku u koju svakodnevno pristiže veliki broj plovila, zbog trgovine, utovara, istovara, ribarstva ali i potreba domaćeg stanovništva koje obrađuje zemljišta na susjednom Krku te potom plodove barkama dovozi u Crikvenicu. Iz tog razloga upućuje se Kraljevskoj pomorskoj oblasti 1889. molba:

Da si ova obćina može urediti što bolje i lepše put do kupališta od potrebe je da se sagradi od južnog (?) morske luke prama kupalištu riva od obale u more do 20 metara daleko a duljini i preko 300 m i ovaj prostor nasipati, te na istom urediti drvored u drvu od tri tri reda za nuždnu hladovinu, na kojoj se ovdje osobito uz obalu do kupališta oskudjeva. Takova riva osim što je potrebita kao obranbeni zid od morske strane za podignuti se imajući drvored, služila bi ona i za pomorske svrhe, te je upravo i potrebita obzirom na ogromni broj barkah u ovoj obćini z koje je već ovdešnja luka dosta tesna, za pristanište, kao i za tovarenje i iztovarenje svakojakih predmetah, kao trgovine, ribarstva, poljskih plodinah, koje ovdašnji obćinari kao zemljoposjednici na otoku Krku odanle dovažaju…  

Za gradnju rive i nasipa općina je od Zemaljske vlade i bana Kuhena Hedervarya (1849.-1918.) dobila potporu od 2000 forinti, što nije bilo dovoljno za pokriti sve troškove gradnje, jer su proračunati troškovi iznosili otprilike 7000 forinti, a općina sama nije mogla namaknuti tolika sredstva. U daljnjem tekstu istoga dopisa ističe se:
Obzirom dakle na to, što će upitna riva služiti i za pomorske svrhe, obraća se ova obćina visokoj ovoj pomorskoj oblasti ovom vrućom molbom da bi se visokoista blagoudostojala takodjer sa svoje strane priteći joj u pomoć i jednu primjerenu podporu za gradnju upitne rive podieliti.“

Pretpostavljeno je da je molba uvažena, jer već sljedeće godine, 23. srpnja 1890., Kraljevski kotarski predstojnik piše Kraljevskoj pomorskoj oblasti:
- …dostavlja se slavnoistom točan preris nacrta u mjerilima 1:1000 polag kojeg bi se obalni zid i put izvesti imao. Umoljava se slavnoista, da u tom predmetu izjaviti izvoli, za da se konačno k izvedenju te radnje pristupiti može.

Nacrtom je predviđeno uređenje šetnice na tri metra udaljenosti od obalne linije, potom šest metara širok pojas namijenjen za postavljanje ugostiteljskih terasa, a zatim dvostruki drvored. 

Podijelite