Vinodol je, u geografskom smislu i na način kako ga većina danas podrazumijeva, relativno samostalna cjelina Hrvatskoga primorja. Tu cjelinu čini unutarnja dolina koja zauzima prostor između Križišća na sjeverozapadu i Novoga Vinodolskoga na jugoistoku, duljine otprilike 25 km te Vinodolsko primorje koje se proteže uz morsku obalu Vinodolskoga kanala. Ta uska flišna dolina, prosječne širine od 2 do 4 km, vapnenačkim je grebenom odvojena od mora. Otprilike sredinom Vinodolske doline je greben prekinut prodolom prema jugu, kojim teče rječica Dubračina ulijevajući se u more u Crikvenici.
Međutim, u povijesnom se smislu Vinodol ne podudara s užim geografskim pojmom Vinodola. Povijesni pojam Vinodola je širi te se odnosi na vinodolski feud koji je obuhvaćao devet utvrđenih vinodolskih gradova. Ti gradovi spominju se već u Vinodolskom zakonu 1288. godine (u dolini se nalaze Novi, Bribir, Grižane i Drivenik, a izvan nje: na jugu Ledenice, a na sjeveru Hreljin, Bakar, Trsat i Grobnik). Povijesno, prema tome, Vinodol obuhvaća primorski kraj sa zaleđem čija je zapadna granica Rječina, a istočna završava sa Žrnovnicom, odnosno Klenovicom.
Premda ovo područje karakterizira niz zajedničkih obilježja, postoje i prilične razlike. Središnji dio Vinodola od Drivenika, Triblja, Grižana i Bribira pa sve do Novoga (i Ledenica) je oduvijek bio zanimljiv za poljoprivrednu proizvodnju s plodnom zemljom ispresijecanom vodotokovima. Upravo su najbolji uvjeti za bavljenje poljoprivredom na poljima uz vodotok Dubračine na sjeverozapadu i Suhe Ričine na jugoistoku vinodolske doline (ta dva dijela doline spaja prijevoj, oko 280 m nad morem, koji se nalazi iznad sela Saftići, toponim Goluško brdo). Iznad tih ravnih i položenih dijelova vinodolskih polja, a ispod strme i krševite planinske kose vrlo su dobri uvjeti za razvoj vinogradarstva i voćarstva.
Promatrajući Vinodol od mora prema kopnu na ovome dijelu jasno možemo uočiti najprije primorski pojas, zatim plodno poljoprivredno područje i na kraju primorski krš. Razumljivo, središnji i najplodniji dio egzistencijalno je oduvijek bio zanimljiv i privlačan, pa je u tom dijelu Vinodola tijekom povijesti živjelo najviše stanovnika.
(nastavak slijedi)