Matične su knjige javni dokumenti koji predstavljaju službenu evidenciju i kojima se dokazuje rođenje, vjenčanje i smrt. U Katoličkoj crkvi vođenje matičnih knjiga utvrđeno je još na Tridentskom koncilu koji je održan s prekidima između 1545. i 1563. g. Obveza župnika voditi maticu krštenih i maticu vjenčanih utvrđena je propisom donesenim 1563. dok je vođenje matice umrlih propisano Rimskim obrednikom nešto kasnije, 1614. g.
Aktualne Matične knjige danas vode Matični uredi, dok se zbirke starih Matičnih knjiga nalaze i čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu.
Matična knjiga vjenčanih (za razliku od Matične knjige rođenih i umrlih), sadrži više podataka, tako da ih svaki upis ima 20-tak, a ponekad i više. To se odnosi i na Matičnu knjiga vjenčanih župe Crikvenica vođenu između 1859. i 1908. gdje se kod svakog vjenčanja može isčitati: datum vjenčanja, ime i prezime zaručnika i zaručnice, njihova dob, mjesto njihova rođenja i mjesto budućeg prebivališta, vjera, imena i prezimena roditelja, zanimanje, imena i prezimena kumova, ime i prezime župnika koji je obavio vjenčanje, datume tri obvezna napovidanja (oglašavanje mladenaca u crkvi), te eventualno neke druge napomene (oprost od strane biskupa ukoliko su mladenci u bližem rodbinskom srodstvu, dopuštenje da se vjenčanje može održati u „neprimjereno“ vrijeme korizme ili Adventa, zatim potvrde nekih drugih institucija koje odobravaju ženidbu i sl.).
U 50-godišnjem razdoblju između 1859. i 1908. u doba kada se je vodila ova Matična knjiga vjenčanih, upravitelji župe Crikvenica bili su tri rođena Crikveničana, župnici: Stanislav Katnić do 1867., zatim kraće vrijeme u 1868. administrator župe Roko Katnić, a najduže, 40 godina od kraja 1868. pa sve do 1908., na čelu župe je bio župnik Aleksandar Car. Budući da su sva 3 župnika imali lijep i čitljiv rukopis iz Matične se knjige vjenčanih daju pročitati skoro svi upisani podaci. U prvih 20 godina vođenja ove knjige, do 1878., jezik upisa je bio latinski, a nakon 1878. knjiga se je vodila hrvatskim jezikom.
U promatranom polustoljetnom razdoblju ukupno je u župi Crikvenica bilo 1121 vjenčanje, a taj je broj varirao iz godine u godinu. Najmanje je vjenčanja bilo 1865., samo 8, a najviše 1906. čak 45. U prvih je promatranih 40 godina (1859.-1898.) prosječan godišnji broj vječanja bio oko 20, da bi se taj broj u zadnjih 10 godina (1899.-1908.) povećao na prosječno 30, što u cijelom 50-godišnjem razdoblju (1859.-1908.) iznosi prosječno 22 vjenčanja godišnje.